Strimeri i Jig Fly za smuđa šarenice - perjanice

Postavio Pedja Pašćan 03/09/2020 0 Komentara

Ne kaže se uzalud - prati modu i budi kul! Ne treba biti tradicionalista, uvek treba na vreme osetiti momenat kad treba menjati nešto u tehnici ili u samom pristupu našeg varaličarenja.

Smuđ je osetljiva riba grabljivica i veoma brzo reaguje na uticaje promene vodostaja, barometra ali i veoma brzo provali iste vibracije koje šalju naše varke. Zato oni koji stalno traže „bolji“ ugao za provlaćenje samih varki mnogo bolje prolaze od onih koji stalno istim tempom i istom trasom to rade sa istim silikoncem kojeg ne menjaju godinama i stalno samo dopunjuju istu boju i isti model. Slažem se da kad je nešto lovno u određenom periodu ne treba to zanemariti, ali kad upitate iste te varaličare tokom loših dana da li su probali to i to, ili ovako-onako, možda neku drugu tehniku, odgovor je uvek isti – „Šta da probam kad ne radi smuđ, da radi, uzeo bi on i ovaj moj silikonac, a nahvatao sam se na njega ihahaj... ma ne radi kad ti kažem! ! !“

Poslednjih godina, na našim desetkovanim vodama, bojažljivi smuđevi više vole neobične tehnike i nove vrste silikonskih i ostalih varalica koje nisu do sad viđali! Neke tehnike sam opisao u Revirima, a ovom prilikom pozabavićemo se strimerima i teškim džig flajem (jig fly), koji odlično love smuđa tokom svih perioda i godišnjih doba, i uvek možete na njih uloviti čak i onog nezainteresovanog smuđa. Sveža dešavanja sa DTD kanala i još više Dunava, pokazuju da oni koji imaju i znaju da barataju sa strimerima i navezanim džig flajem love mnogo više i krupnije ribe od standardnih tradicionalista, koji ubeleže po koji komad meraša.

Voda je sada, tokom maja i juna, stalno u opadanju i porastu, mutnija je i ima brži protok. Naravno da smuđu to pomalo smeta, pa još ako je i barometar povišen... eto glavobolje za smuđaroše, jer se on prilepi za dno i ne mrda, a priđe samo ponekad bliže obali, uz pojas trave ili ka kamenjaru. U ranim jutarnjim časovima još se koji lepši primerak i prevari uz onog redovnog sitnog, mada se taj sitni isto jedva lovi i mnogi se žale da ne jede, tj. da još uvek smuđ nije pri apetitu. Međutim, on je jako aktivan i mnogi lepi ulovi u poslednjih mesec dana to i pokazuju, bar na ovim terenima gde ja najviše lovim. Najviše uspeha imaju oni koji koriste strimere na predvezu, koji intenzivno pulsiraju i prate džig glavu koja ide po dnu dok strimer nošen strujom izazovno radi u zoni u kojoj je i najinteresantniji smuđu, a to je iznad dna! Strimeri se najviše vezuju od srneće i jelenske dlake. Takve dlake su šuplje i dodaju na volumenu same glave strimera i stvaraju vizuelni efekat slatkog zalogaja do kojeg se dolazi bez neke muke. Smuđ ga samo usrkne i pošto nema težinu kao džig, ne žuri se da brzo pljune, a kad oseti da je prevara, već je kraj, već se zakačio za udicu. Prilikom korišćenja strimera retko ima spadanja riba. Neki modeli koje vidite na fotografijama ovih dana na Dunavu love fantastično, čak i tokom najgorih dana ima lepih ulova.

Najbolje se pokazao strimer dužine između 6 i 8cm koji ima strip zeca kao rep i perje od Marabua koji se u vodi skuplja i širi prilikom izazovnog cimkanja! Telo strimera dobija na atraktivnosti korišćenjem kaktus šenila, koji ima prelamajući efekat i razne hologramske lamete na sebi koje smuđu u toj blic zoni prolaza signaliziraju da atakuje na isti. Tokom sumraka i prilikom pecanja na mutnijoj vodi svetlucanje izazivaju fosforescentne lamete u zelenoj, žutoj i plavoj boji, povećavajući šanse za dobar ulov. Treba samo malo uperiti bateriju ili lampu na glavi da bi strimer tamo dole u blizini dna svetleo diskretno nekoliko minuta, što je sasvim dovoljno za i najsporije cimkanje.

Naravno, pored strimera, na samom dnu poskakuje i montirani silikonac, bilo šed ili tail model, i on dosta toga odrađuje, jer ne bi mogli ni da zabacimo jako daleko strimer, a kamoli i da ga spustimo do samog dna i pored svog otežanja, jer ipak je prelagan na samoj udici. Zato se on i najbolje i najviše koristi na bočnom predvezu, koji je vezan mrtvim čvorom nezavisno i na solidnoj daljini od džiga na oko 40-60cm. Dešavaju se naizmenični ulovi - te na strimer, te na džig - kada je riba super aktivna, ali kad je neaktivna, onda su 90% ulovi na lagani strimer koji unosi neku svežinu. Na naviknute silikonce, koji eto mogu i da prolaze i pod lošim uglom, ne mari, jer strimer radi za nas u struji i lebdi prirodno i nemoćno. Ta neka nedefinisana vibracija koju šalje je verovatno okidač kod smuđa.

Po meni, najveća je razlika to što strimer možete zadržati duže u zoni gde udara smuđ, jer i u leru radi, dok silikonac treba da cimate i da stalno privlačite prema sebi. Strimer, ako i prestanete da motate, i dalje lebdi u vrućoj zoni iznad dna i možete i po minut i više provesti lagano cimkajući samo vrhom štapa, a da niste pomerili džig, to jest izašli iz zone udarca. Njemu malo treba, i najmanji trzaj pomera dole strimer koji sluša komande na predvezu, a džig tek tu i tamo okrene lenjo rep.

Ako ne želite u kombinaciji sa silikoncem, tu je varijanta sa štapićastim olovom na kraju. Isto je sve, ništa se ne menja, samo što sad više ne treba da računate i na udarce na silikonca, jer ga nema... fokusirani ste samo na rad strimera. Po želji pomerate dužinu predveza i tako sebi određujete na koliko strimer tamo dole uz pomoć struje lebdi od dna. Atraktivnost se povećava i dodavanjem krupnih 3-D očiju, dimenzija od 5 i 6mm, koji su tu da daju efekat uplašenog kedera, a često jako lovni strimeri imaju i takozvane „crazy eyes“ iliti lude oči, koje šetaju i zveckaju. Postoje perverzije, naravno, ali najlovniji su oni koji imaju na sebi najviše na leđima i sam rep od stripa zeca i marabua. No, i razni sintetički materijali koji u vodi odlično rade i zavodljivo deluju su se pokazali kao odlični. Ovakvi materijali se koriste kod komplikovanih strimera poput peševa i klauzera, a možete ih videti na fotkama.

Način korišćenja strimera je vrlo jednostavan, jer se kod spin varaličarenja koriste u kombinacijama sa silikoncem ili sa stapičastim olovom, dok kod fly ribolova treba dosta znanja kako bi se postigao potpuni izbačaj.

Pravi majstori ove tehnike uživaju u lovu smuđa tokom sumraka na hot spotovima bliže obali, gde voda „kuva“. Treba što više cimkati kad je džig na dnu sam strimer, tako da ne pomeramo olovnu glavu nego samo malo olabavimo strunu i do zatezanja cimkamo. Treba obratiti pažnju jer su udarci vrlo lagani i kad mislimo da se nešto dešava - smuđ nam daje do znanja da se obesio! Strimer nema težinu i smuđ bez problema usrkne, a mi to preko štapa detektujemo samo kao jako blag udarac, pošto je u pitanju bočni predvez, i tek kad krene u stranu osetimo da je on već tu. Majstori koji su se izvežbali znaju tačan momenat kontakta i lupaju kontru bez ijedne greške.

Na fotkama vidite nekoliko ulova, posebno se ističe jedan lep primerak smuđa od 5kg. Dekori strimera, kad koji korisiti? Pred sumrak su se fluoro modeli pokazali kao najbolji, preko dana su to bili strimeri koji su više u peš varijanti i imaju na sebi pored zeca i dlake lisice.

Na fotografiji vidite jedan ovakav model strimera koji lovi smuđa i stoji na dlanu u mokroj fazi. Žuto-crni, sivkasto-crni, fluoro zelenicrni, fluoro zeleni ili fluoro žuti, crveno-crni, braonpink, pink-crni, oranž u više kombinacija.

Jig fly je navezani strimer na olovnu glavu, a možete videti na fotografijama kako to izgleda u mojoj ruci. Oni se vezuju na malo teže glave od 30, 40, 50gr. Lepo se koriste i pri vertikalnom džigovanju i kod klasičnog sa oštrijim cimkanjem.

Ovde treba pustiti mašti na volju i kombinacijom sa hologramskim lametama i kristal flešom postići pravu lovnost. Ako se ne radi oštro sa njima gubi im se smisao korišćenja, jer treba probuditi marabu perje da pulsira dole na dnu u bržoj vodi, a to se bez oštrog džigovanja ne može. Udarci su ovde više energičniji nego kod klasičnog strimera, jer olovna glava najviše igra ulogu, a modeli koji su se pokazali kao najbolji, zbog postizavanja bržeg propadanja, su iri i metak oblici.

Ne budite tradicionalisti, oprobajte se sa strimerima i uživajte u lovu smuđa!

Vidimo se na vodi!

 

Autor teksta : Tibor Mesaroš
Objavljeno u ribolovačkom magazinu "Reviri Srbije", broj 39, Jun 2012

Ostavite komentar