Zakonske odredbe

Postavio sportski ribolov 10/03/2017 1 Komentara Obaveštenja prodavnice,Ribolovački tekstovi,

Dozvole - vrste, cene i važnost na terenu

Dozvola za rekreativni ribolov važi na svim ribolovnim vodama Republike Srbije računajući i zaštićena prirodna dobra. Ministar propisuje cenu ove dozvole i ona za 2010. godinu iznosi 4600 din. Velika radost za ribolovce, ali??? Korisnici će imati mogućnost da izdaju i doplatnu dozvolu za rekreativni ribolov kada svetlost dana ugleda Pravilnik o kategorizaciji ribolovnih voda. Kada korisnici budu kategorizovali ribolovne vode ribolovci će morati kupiti i doplatnu dozvolu, po, za sada, nepoznatoj ceni koju određuje korisnik. Dnevna - višednevna dozvola ostaje kao mogućnost i može se kupiti kod ribočuvara. Propisane takse i po dozvoli su povećane za 50% i na to treba dodati još i PDV koji smo i do sada plaćali. Korisnik ne može izdavati dozvole za rekreativni ribolov na teritoriji jedinice lokalne samouprave na kojoj nema dodeljene ribolovne vode. Ribolovcu je takođe zabranjena kupovina dozvole van mesta prebivališta. Nije poznato gde bi ribolovac mogao da kupi dozvolu ukoliko u njegovom mestu prebivališta ne postoji udruženje ribolovaca kao distributer dozvola korisnika. Zamolili smo nadležno Ministarstvo da dozvoli povlašćene kategorije dozvola za decu, starije od 65 godina i žene u cilju popularizacije ribolovnog sporta, ali naša molba nije uvažena. Kada budete želeli da kupite dozvolu za ribolov obavezno ponesite fotografiju 30x35 mm.

 

Evidencija ulova rekreativnog ribolovca

Rekreativnim ribolovcima je uspostavljena obaveza vođenja evidencije dnevnog i godišnjeg ulova ribe. Korisnik, prilikom izdavanja dozvole, ribolovcu daje knjižicu za evidenciju dnevnog ulova ribe u koju ribolovac unosi zadržani dnevni ulov ribe. Unos podataka obavlja se na kraju ribolova na ribolovnoj vodi. Na kraju godine ribolovac sabira podatke iz knjižice dnevnog ulova i unosi ih na obrazac godišnje evidencije ulova ribe, A4 formata, i putem distributera dozvola, udruženja sportskih ribolovaca, dostavlja ih korisniku. Ribolovac ne može kupiti dozvolu za rekreativni ribolov bez dostavljene evidencije ulova za prethodnu godinu. Nije poznato šta će se dešavati sa novim ribolovcem koji nije imao priliku da lovi prethodne godine. Dnevnu evidenciju ulova ribolovca potpisuje ribočuvar ukoliko je u prilici da bude u blizini prilikom završetka ribolova. Ukoliko ribolovac ispuni knjižicu evidencije dnevnog ulova može se obratiti USR za novu knjižicu. Kao što možemo zaključiti, minimalna je mogućnost apsolutne kontrole ispravnosti unosa podataka u evidenciju. Ukoliko budemo veoma savesno unosili podatke o ulovu takođe možemo dobiti pogrešnu informaciju o ribljem fondu određene ribolovne vode.

 

Primer: dozvole za rekreativni ribolov važe na svim ribolovnim vodama Republike Srbije. Korisnik daje knjižicu evidencije ulova ribolovcu koji može da lovi ribu i na Tisi i na Drini. Ispravnim unosom podataka ribolovac može uneti u evidenciju ulov ribe sa Drine, odnosno ulov mladice, lipljena ili pastrmke. Pošto u listu evidencije godišnjeg ulova ne postoji mesto ulova ribe, dobijamo potpuno beskorisnu informaciju da na Tisi ima mladice, lipljena ili pastrmke iako je ribolovac apsolutno savesno uneo podatke o ulovu ribe.

 

Ribolovački savez Vojvodine je ukazivao na nesvrsishodnost vođenja ovakve evidencije zbog nemogućnosti adekvantne kontrole ispravnosti unosa podataka.

 

Kategorizacija ribolovnih voda

Ovaj pravilnik još nije objavljen u „Službenom glasniku RS” mada smo Nacrt imali prilike da vidimo na sajtu nadležnog ministarstva. Nadamo se da će korisnici moći da kategorizuju ribolovne vode koje to zaslužuju.

 

Ribočuvarska služba

Deo Zakona koji propisuje ovlašćenja ribočuvara sasvim sigurno nije u skladu sa drugim zakonima. U članu 13. tačka 2) Zakon kaže da je ribočuvar u vršenju svojih poslova, kao službeno lice, dužan da izvrši pregled objekata, plovnih objekata, vozila, ribolovnog alata, opreme i ulova i da utvrdi da li se ribolov obavlja u skladu sa zakonom. Ovlašćenje za ulazak u privatni posed (objekat, plovni objekat ili vozilo) bez sudskog naloga nema ni policija koja predstavlja ovlašćena službena lica. Doslednom primenom ovog člana ribočuvar može biti u sukobu sa drugim zakonom. Očekuje se takođe i Pravilnik o ribočuvarskoj službi koji će bliže odrediti obaveze korisnika u organizovanju ribočuvarske službe. U Nacrtu ovog pravilnika predložena su rešenja koja korisnika obavezuju da mora zaposliti jednog ribočuvara na svakih 450 prodatih dozvola za rekreativni ribolov, što predstavlja nerealno visoke troškove s obzirom na mogući prihod. Kriterijum određivanja broja čuvara po broju prodatih dozvola sasvim sigurno ne predstavlja ispravan pristup ovoj problematici. Broj prodatih dozvola, s obzirom da na ribolovne vode dolaze ribolovci sa drugih područja ne znači i procenu stvarnog opterećenja ribljeg fonda. Prihod koji korisnik može da ostvari prodajom 450 dozvola, uz plaćanje svih poreza i taksi i drugih obaveza koje nalaže zakon (oprema ribočuvara, gorivo za motore i terenska vozila, doprinosi, registracije vozila, osiguranja, poribljavanje, administracija...) ni blizu ne može da zadovolji platu riočuvara od 15000 din. Sa ovakvim prihodom ribočuvara koji radi veoma stresan posao, u svim meteo-uslovima, danju i noću, kako možemo računati na totalno odsustvo korupcije? Ako zakonodavac ima potrebu da reguliše ovu obavezu, predlažemo da se to reši na teritorijalnom principu uzimajući u obzir veličinu reke, kanala ili jezera. Za reku Tisu sasvim je dovoljan jedan ribočuvar na 20 km rečnog toka, opremljen čamcem i motorom od 20 - 25 ks i meseč- nom potrošnjom goriva od 100 litara, koji za 20 minuta može da stigne od jednog do drugog kraja svog reona kontrole.

 

Ribočuvari će ubuduće mnogo preciznije kontrolisati ulov i opremu privrednih i rekreativnih ribolovaca. Svi ribočuvari su opremljeni foto apartima i prilikom kontrole, ukoliko se utvrdi neka nepravilnost koja mora biti zakonski sankcionisana, sačiniće foto dokumentaciju za sudski proces. Neophodno je znati da novi zakon propisuje da je zabranjeno sprečavati ribočuvara, na bilo koji način u izvršavanju odredbi člana 13. ovog Zakona koji govori o ovlašćenjima ribočuvara.

 

Isto tako zakon propisuje da je zabranjeno ometati ili sprečavati lice koje ima dozvolu za rekreativni ribolov da na ribolovnoj vodi obavlja isti, podrazumevajući da se ribolovac vlada u skladu sa propisanim pravilima ovog zakona i korisnika Republike Srbije.

 

Ribočuvari treba da polože ispit za ribočuvara i da budu registrovani u Ministarstvu do 15. maja ove godine. Na- žalost, do sada nije službeno objavljen ni jedan pravilnik o tome, niti uslovi ili literatura.

 

Ograničenja ribolova

Zakonodavac je propisao nove mere ograničenja ulova rekreativnih ribolovaca, zabranio upotrebu čamaca u rekreativnom ribolovu (ukoliko korisnik to ne odobri), ograničio je vreme noć- nog ribolova, propisao nove minimalne dozvoljene veličine riba za ulov, vreme lovostaja u mrestu, zabranio je ribolov u poplavljenom području reka i u proglašenim prirodnim mrestilištima. Propisan je trajni lovostaj na određene vrste riba. Za područje Vojvodine najbitnije su linjak, zlatni karaš, čikov i mali i veliki vretenar kao i sve vrste rakova. Dozvoljen je neograničen ulov svih alohtonih vrsta riba, ali ih je zabranjeno koristiti kao mamce za grabljivice.

 

Ova nova pravila možete pronaći u „Službenim glasnicima RS” br. 84 i 104 /09 ili na sajtu „Ribolovačkog saveza Vojvodine” - www.rsv.org.rs. Tekst bi bio suviše dugačak kada bi ih sve pobrojali. U okviru ovog sajta otvorili smo novi forum gde možete postavljati pitanja i dobijati sigurno tačne odgovore na sve teme iz sveta ribolova.

 

Zakon zabranjuje POSEDOVANJE ribe ulovljene suprotno odredbama ovog Zakona. Ovo doslovno znači da ste učunili prekr- šaj ukoliko vam se riba ispod mere ili u lovostaju nađe u čuvarki. Ribu koju ste ulovili u lovostaju ili ispod propisane veličine ili preko dozvoljenog broja dužni ste da odmah na mestu ulova vratite u ribolovnu vodu sa što manje oštećenja, što važi i za uginulu ribu. Maksimalni dnevni ulov ribolovca je 5 kg autohtonih vrsta riba. Ukoliko pojedinačni ulovljeni primerak prelazi masu od 5 kg smatra se da ste ispunili dnevni ulov ribolovca. Posebno je zabranjeno loviti ribu potezanjem, odnosno kačenjem udicom za telo „grabuljanem”. Ovo su samo najbitnije informacije o novim ograničenjima u ribolovu, a za detaljne informacije pročitajte Zakon i prateća akta.

 

Kaznene mere

Kaznene mere su drastično povećane u odnosu na prethodni Zakon o ribarstvu. Nadamo se da će se konačno stati na put ribokradicama. Najmanja kazna kojom možete biti kažnjeni je 25000 dinara u odnosu na prethodnu koja je bila 2000 dinara. Pored propisane kazne, ukoliko je načinjena šteta ribljem fondu propisana je naknada za učinjenu štetu po svakom pojedinačnom primerku ribe i vrste riba. Posebno je propisana naknada za svaki primerak ribe čija je dužina ispod veličine propisane Naredbom Ministra i ona iznosi 6500 dinara.

 

Šteta naneta ribljem fondu može biti izvršena na sledeći način:

  1. Ulov ribe ispod dozvoljene veličine.
  2. Ulov ribe u vreme propisanog lovostaja za tu vrstu ribe.
  3. Ulov ribe preko dozvoljene zbirne količine ili mase.
  4. Ulov ribe nedozvoljenim sredstvima i alatima.
  5. Ulov ribe bez dozvole za rekreativni ili privredni ribolov.
  6. Ulov ribe u poplavljenom područ- ju.
  7. Ulov ribe u ribljim plodištima.
  8. Nezakonitim poribljavanjem.
  9. Ispuštanjem štetne i opasne materije u ribolovnu vodu kojom se ugrožavaju zdravstveno stanje, život i opstanak riba.

 

Postoje kaznene mere koje propisuju istu kaznu od 25000-50000 din za lice koje obavlja privredni ribolov bez potrebne dozvole i dete ispod 14 godina koje obavlja rekreativni ribolov bez prisustva lica sa dozvolom za rekreativni ribolov.

 

Privredni ribolov

Privredni ribolov je pretrpeo najviše ograničenja tako da je doveden do granice neisplativosti. Tvrdnju potkrepljuje činjenica da su nove mere smanjile broj privrednih ribara na Tisi za 30 - 50%. Ovim je smanjen i prihod korisnika koji je namenjen boljem čuvanju ribolovnih voda, ali je smanjen i pritisak na riblji fond. Privredni ribari od 2010. godine moraju biti preduzetnici. Ovom merom su im troškovi za obavljanje delatnosti znatno povećani, ali zato im je smanjen broj alata i ograničena upotreba pojedinih alata od 01. marta do 15. juna (stajaće mreže i samolovni alati vrške, bubnjevi i senkeri). Stajaće mreže se ne mogu koristiti od 20 do 8 sati u periodu letnjeg računanja vremena i od 18 do 11 sati u periodu zimskog računanja vremena. Prečnik prvog obruča na vrškama senkerima i bubnjevima ne može biti veći od 1,2 metra što dovodi do nesvrsishodnosti postojanja takvog alata. Samolovni alati, vrška i senker moraju biti udaljeni najmanje 30 m od obale ribolovne vode ili obale rečne ade. Predlog D.O.O. RSV da se odobri pomoćno lice u rukovanju čamcem prilikom obavljanja izuzetno opasnog zanata ribara, nije usvojen. Možemo vas uveriti da na reci Tisi postoje i sektori gde se ribari i ribolovci izuzetno dobro slažu i međusobno uvažavaju, pogotovo u zajedničkoj borbi protiv ribokradica, čije postojanje nije u ničijem interesu.

 

O Direktnom uticaju novog zakona na rekreativne i privredne ribare pisaćemo u jednom od narednih brojeva, kada njegovu primenu budemo sagledali u praksi.

 

Autor teksta: Predsednik Ribolovačkog Saveza Vojovodine, Dušan Jovanović
Objavljeno u ribolovačkom magazinu "Reviri Srbije", broj 11, februar 2010.

1 Komentara

Sportski:
12/08/2020, 09:16:04 PM
Odgovori

Nije mi jasno kolicima ribe koja se moze poneti? Dali ima neko ograničenje za tu jednu ribu preko 5kg, koliko preko 5kg?

Ostavite komentar