Brza i besplatna dostava za 2 dana - za sve narudžbe veće od 5000RSD (Srbija).

Drina od Fakovića do Bratunca

Postavio sportski ribolov 30/06/2014 1 Komentara Destinacije / Vode,

Nakon beskrajno dugog perioda od osam mjeseci sa onim naježenim „r“ u nazivu, dočekasmo, eto, i maj, po mnogima najljepši mjesec u godini. A nakon pauze od 8 mokrih godina, evo napokon i jedne suve godine, sa gotovo avgustovskim vodostajima u aprilu. Ako se ponovi sušna 2003. godina, a po svemu sudeći hoće, većina voda će nam se, umjesto krajem juna, otvoriti već sada, polovinom maja. Tu prije svega mislim na hladne planinske rijeke poput Drine, Lima, Une, Sane i sličnih voda, koje se po pravilu namjeste za ribolov tek krajem juna – početkom jula. U slučaju da ne dođe do nekih iznenadnih perioda sa višednevnim kišama, sve ove vode su spremne za punu konzumaciju već od polovine maja.

          Dobro je što se moje projekcije perioda otpočinjanja dobre aktivnosti ribe poklapaju sa 15 majem, danom kada se otvara sezona lova lipljena i mladice u Bosni, jer, nema gore situacije na vodi, nego kada vam brane da lovite omiljenu ribu i po mjesec dana, nakon što se riba izmrijestila. Nema te ribe u Drini koja se neće izmrijestiti do polovine maja ove godine, a slično je i na drugim višim vodama u Srbiji i okruženju.

          Zato mi je i drago što upravo u majskom broju Revira završavam ovaj serijal od četiri nastavka, u kojem sam predstavio najatraktivnije terene na rijeci Drini, i to, u Srbiji od Ljubovije do Bajine Bašte, a u Bosni od Skelana do Bratunca. Ko ima strpljenja i koga to zanima, može sva četiri kazivanja o Drini (broj 18, 23, 24 i 26) uvezati u jednu priču, koju opet možemo zajednički da proširimo i produbimo i time pomognemo svim onim kolegama, koji nisu imali prilike da dolaze na ovu čudesnu rijeku, a vjerujemo da će je zavoljeti kao i mi, koji ovdje dolazimo već godinama, a neki i decenijama.

          Dakle, krenimo na poslednju etapu Drinom, i to kroz Bosnu, nizvodno od sela Fakovići ka Bratuncu.

 

OD  FAKOVIĆA  DO TUKOVA

          Podsjećanja i orijentacije radi, u broju 24 „Revira“ zastali smo u selo Fakovići, pansionu „Markov konak“, i rekli smo da je upravo taj pansion odlična polazišna tačka za ispitivanje Drine u njenom najljepšem dijelu, jer zaista, na potezu od pet kilometara uzvodno i pet nizvodno od ove tačke, imamo ono najbolje što ova rijeka pruža, bilo da vas zanima lov mladice, lipljena i pastrmke, ili da želite plovkarenje škobalja, mrene, klena i plotice.

          - Na samom izlazu iz Fakovića u pravcu Bratunca, nakon kilometar vožnje, nailazimo na početak zasigurno najpoznatijeg terena sa bosanske strane Drine – Orašnjak. Gledano u širem smislu, Orašnjak počinje uzvodno od Svinjaca (tačno preko puta ušća potoka u Bačevcima) i završava se kilometar nizvodno u „Stijenama“ (preko puta iskopa u Srbiji). Gledano pak u užem smislu, Orašnjak je naziv za čuveni vir i ujedno poznato izletište, čiji početak je nekih stotinjak metara uzvodno od čamca, a kraj je oko dvjesta metara nizvodno od iste tačke. Orašnjak u užem smislu, dakle sam vir, zanimljiv je gotov isključivo za zimski lov, kako bijele ribe, tako i mladice. Međutim, ako ovom terenu pridodamo nekih 300-400 metara uzvodnih brzaka i stotinjak metara suženja nizvodno od preljeva, te par dubokih bazena, usječenih u kamenitoj obali ispod izlaza iz vira, dolazimo do impresivnog konlgomerata terena i terenčića, na kojima postoje idealni uslovi za lov svih 12 mjeseci u godini.

          Već od polovine maja pa sve do kraja oktobra, a naročito u toplim ljetnim mjesecima, aktraktivni su uzvodni dijelovi Orašnjaka – od vikendica do Svinjaca. Osim škobalja kao dominantne vrste, ovi tereni poznati su i po krupnim mrenama, a svakako da posebnu atrakciju predstavlja mladica, po kojoj su ovi tereni od davnina poznati. U najbržim dijelovima i na isplićenjima i između sprudova, ima ovdje poprilično dobra populacija lipljena, a nije retka ni krupna pastrmka.

          Izlaz iz Orašnjaka je posebna priča, pogotovo ti neobični bentovi u kamenim škrapama, koji pri ekstremno niskim vodostajima znaju biti odsječeni od toka Drine, pa miruju u svojoj nestvarnoj bistrini, poput kakvih malih jezerca, u kojima uvijek ima mnogo krupnog klena i plotica. Na samom izlazu iz Orašnjaka ulazimo u rejon Grabovačke rijeke, sela koje je dobilo naziv po istoimenom potoku. Sam potok je veoma zanimljiv za ljubitelje lova pastrmke u malim vrletnim rječicama, jer, osim obilja sitne potočare, registrovan je prije 3 godine i ulov primjerka od 2,5 kilograma. To ne treba da čudi, jer je Grabovačka rijeka gotovo jedina ozbiljna pritoka Drine u širem rejonu i samim tim odlično mrijestilište drinske pastrmke.

          Ali, vratimo se mi Drini, koja u ovom rejonu ima nekoliko veoma atraktivnih terena. Par stotina metara uzvodno od ušća potoka, na malom vodostaju love se dobro lipljen i plotica, a škobalj ostane sav u Srbiji. Čim voda krene da raste, sva riba iz Srbije prelazi u Bosnu, što rapidno povećava šansu za dobre ulove, kako škobalja, tako i mladice.

          Neposredno ispod ušća potoka, započinje jedan od najproduktivnijih ljetnih terena za lov ekstremno krupnih škobalja (preko puta u Srbiji taj teren je poznat kao Tadića potok). Naravno, gdje su škobalji, tu su i mladice, a dobra strana ovog terena je što se može loviti po gotovo svim uslovima vodostaja (kad voda raste ide se uzvodno prema potoku, a kad opada nizvodno ispod dalekovoda). Naravno, s obzirom da se lovi neposredno oko ušća jakog salmonidnog potoka, vrlo često se ulovi krupna pastrmka, kako na voblere, tako i na „travu“.

 

OD  VINKOVE  VIKENDICE  DO  TEGARA

          Na nekih kilometar i kusur nizvodno od ušća Grabovačke rijeke, a tačno preko puta ušća Trešnjice u Drinu, sagradio je naš drugar Vinko Ribić iz Novog Sada pravu hacijendu, koja je toliko poznata svim ribarima, da je već možemo koristiti kao orijentir u lociranju terena.

          Stotinjak metara izand te vikendice, u jednoj markantnoj okuci, imamo kratak, ali izuzetno produktivan ljetni teren, koji, osim škobalja i plotice, na ulaznim brzacima i izlaznom isplićenju zna dati dosta lijepih lipljena. Kad već spominjemo lipljene, pravi teren za njega počinje bukvalno od Vinkove kuće i proteže se narednih 300 metara. Veliki plus cijelom ovom potezu je što se gotovo u svim tačkama može nagaziti skoro na pola Drine, pa je broj dobrih lokacija za lov mahačem praktično neiscrpan. Već od kraja jula, a naročito u avgustu, nahrupe u ove zatitrane plićake beskrajne horde škobalja, pa lipljen bude malo u defanzivi, ali se zato škobalj može loviti u veoma širokom rejonu. Mladica se drži uglavnom one dublje, srbijanske strane, ali zato je sa ove strane mnogo češća pastrmka.

          Putujemo dalje prema Bratuncu. Nismo čestito ni krenuli, a eto nas nakon minut – dva na ulazu u Tukove. Ovaj teren ćete lako prepoznati po vječno razrovanoj cesti, što je rezultat višegodišnjih pokušaja da se sanira klizište sa lijeve strane, a bogami i „odronište“ sa desne strane puta. Ovo je zapravo jedan prilično dubok i dugačak vir (preko puta je to čuveni „Rezervat“), koji cijelim tokom u priobalnoj zoni daje krupne klenove, na središnjem dijelu još krupnije plotice, a zimi se ovdje traži „karta više“ za lov škobalja. Godinama unazad imamo velike vode zimi, pa je vir dobro „odmoren“ i sigurno krcat svekolikom ribom, uključujući naravno i mladicu, koju na ovim terenima niko ne može izloviti, prvenstveno radi teške pristupačnosti.

          Na samom izlazu iz Tukova, u rejonu sela Orlice, imamo dobar spust za auto i možda jedino solidno mjesto za kampovanje na Drini. Lokalni ovaj sjajni teren zovu Gornje Orlice, a kod nas se odomaćio naziv Ciganske Ade. Na mjestu gdje počinje vir Drina je dramatično sužena duboko usječenim poluostrvom sa bosanske strane i nakon pedesetak metara ne tako jakog buka, naglo se smiruje i narednih 200-300 metara ravnomjerno izlazi na prelijepi široki preljev, koje se u finišu, poput kakvog lijevka, sužava u obliku slova „V“ i plitkim brzakom odlazi u naredni vir. Ovo je udžbenički primjer dobrog vira, gdje iskusan ribolovac tačno može da se snađe, u smislu, gdje i kada loviti koju vrstu ribe.

          U opadanju, pri maloj vodi u prvom porastu, lovi se u samom špicu vira, gdje se ujedno nalazi i jedno od najproduktivnijih „travišta“ na Drini. U rano jutro isplati se ovdje probati sa lovom pastrmke, a čim malo prigrije, prelazi se na škobalje. Kad vodostaj krene da raste lovi se prvih pola sata na istoj poziciji, a kad već nagura voda, siđe se nekih 80-tak metara nizvodno i peca se sa obale. Mada je vir k`o bombona, nije mi poznato da se ovdje neko proslavio sa mladicom, vjerovatno zbog velike transparentnosti terena i malog broja skoništa.

          Neposredno iznad ulaza u vir Ciganske Ade, imamo gotovo 200 metara izuzetnog preljeva (izlaz iz Tukova) gdje često dolaze mušičari sa obe strane rijeke, jer lipljena ima zaista mnogo, a pristupačnost je za desetku.

                           

OD  TEGARA  DO  BJELOVCA

          Napuštamo Orlice i nakon kilometar i po vožnje ulazimo u rejon sela Tegare. Tu imamo cijeli kompleks izuzetno atraktivnih terena za lov sve vrste ribe i trebalo bi mnogo prostora da se svakom od tih terena detaljno pozabavimo. Zajednička karakteristika svih ovih terena jeste da je Drina prilično udaljena od ceste, što znači da se kod lokalnih mještana morate raspitati o pristupnim stazama vodi.

          - Gledano od Orlica, prvi teren nalazi se tačno preko puta plaže u Drlačama i prepoznaćete ga, između ostalog, po čamcu u bosanskoj obali. Upravo taj čamac predstavlja svojevrstan marker za različite vrste riba. Nizvodno od čamca je region škobalja i jedna od najboljih staza na Drini za uslove male vode. Uzvodno od čamca počinje region lipljena na dužini od oko 400 metara, a kuriozitet je da ovdje ne lovi niko.

          - Kilometar nizvodno od „čamca“ vodi vas dobat makadamski put (centar sela Tegare) na jedan od najlepših drinskih terena  - Tegarska plaža. Zaista, rijeto gdje je Drina na svoj rukopis stavila toliko vinjeta i ukrasa kao na ovom terenu. Osim što je ovaj dio Drine prebogat svim vrstama ribe, Tegarska plaža je jedno od rijetkih mjesta gdje postoje idealni uslovi za kampovanje i višednevni odmor. Teren počinje iz plitkog „titravca“, kojeg pri manjoj vodi lako pregazite i pređete na predivnu adicu sa srbijanske strane. Brzaci već nakon 50-tak metara poniru u dubinu vira, koji usijeca dublji kanal sa suprotne strane, a prema bosanskoj obali postepeno isplićava, tvoreći nestvarno lijepu šljunkovitu plažu, dugačku skoro kilometar. Od špica vira do markantne vikendice preko puta u Srbiji (preko 300 m), vir je krcat škobaljima, klenovima i ploticama, a već na preljevu počinje region lipljena i pastrmke, koji se nastavlja nizvodno još dva kilometra. Naravno, ovakvi tereni daju dosta mladice, koja se ne lovi lako zbog „glatke“ vode, ali registrovano je mnogo ulova kapitalnih primjeraka. Tegarska plaža zbog svojih plemenitih karakteristika i činjenice da daje ribu 12 mjeseci u godini, svakako spaa u „top ten“ terene, gledao sa obe strane Drine.

          - Dva kilometra nizvodno od Tegarske plaže, počev od ušća Tegarske rijeke pa sve do vrha Sikirića ade (preko puta plaže u Vrh polju), imamo vrlo zanimljiv, gotovo kilometar i po dugačak teren, koji nije mnogo napadnut zbog veoma teške konfiguracije obale i lošeg pristupa terenima. Drina je ovdje sa bosanske strane oformila cijeli konglomerat od dugačkih kamenih ploča i krupnog kamenja, koji, poput kakvog potopljenog poluostrva, ulaze gotovo do polovine rijeke. Samo najiskusniji ribolovci pri vrlo niskom vodostaju znaju „slalomom“ da prođu do ruba ovih kamenih blokova i da love u dubokom odsjeku plotice i mladice. Ulovi mladice nisu česti, ali su zato primjerci impresivni i opravdavaju uloženi napor i rizik od pada u dubinu rijeke.

- Sljedeći teren na našem putu ka Bratuncu je Sikirića Ada (preko puta Etno sela u Vrhpolju). U pitanju je oko 2 kilometra dugačko ostrvo, sa centralnom maticom prema Srbiji i unutrašnjim kanalom prema Bosni. Od vrha do izlaza ostrva teren je bogat škobaljem, mrenom i ploticom, a na cijelom ovom potezu ima dosta sitne mladice i krupnog lipljena. Na nizvodnom kraju ostrva sa bosanske strane Drina pravi jedan od najproduktivnijih zimovnika, koji svake godine da po nekoliko krupnih mladica. U ljetnjem periodu, od kraja ostrva nizvodno, na potezu od stotinjak metara (tačko preko puta Etno sela) imamo jedan od najljepših terena za mušičarenje lipljena.

          Nažalost, zbog zasićenosti prostora moraćemo da se zaustavimo ovdje, nadomak Bjelovca, mada je ispred nas još dvadesetak kilometara izuzetno atraktivnih terena u pravcu Bratunca, i niže prema Zvorničkom jezeru.

          Neke priče su ponekad osuđene da ne budu ispričane do kraja, pa tako i ova naša Drinijada. Možda je tako i bolje, jer sva ova kazivanja o našoj najlepšoj rijeci svoj najdublji smisamo ima u tome, da neko do vas mlađih kolega krene na svoj vlasititi put i ispriča nam neke nove priče. Tako ćemo zajednički raditi na sklapanju jednog velikog mozaika Drine, koja će budućim pokoljenjima predstavljati pouzdan vodič i ujedno upozorenje da se ova ljepota mora sačuvati za one koji tek treba da se rode.

Ranko Travar

1 Komentara

Aleksa -Doboj:
30/12/2015, 03:00:37 PM
Odgovori

Kao i godinama unazad i u mnoooogo dobrih tekstova u raznim ribolovačkim revijama ( od Trofeja pa do Ribolovačkog Magazina , a i novijih revija koje čuvam kao nesto veoma drago i vrijedno ) -vi, gospodine Ranko, na prelijep način ,dočaravate svu ljepotu ribolova i prirode koja nas okružuje . Zahvaljujući vašim detaljnim i pripovjedački prelijepim opisima Ribnika , Krivaje , Drine i Sane ja sam sa kolegama obišao sve ove nabrojane vode , a evo sad ,posle ovog teksta ste mi dali vjetar u jedra za novo putovanje i upoznavanbje Drine, na ovom prelijepo opisanom terenu . Hvala vam za sve i unapred se radujem vašim novim tekstovima . Aco S. Doboj

Ostavite komentar