Šlajzovi i brana na kanalu DTD

Postavio Pedja Pašćan 03/11/2017 0 Komentara Ribolovački tekstovi,Destinacije / Vode,

Svaki šlajz, pa i onaj sa otpadnim vodama, nudi izobilje svih ribljih vrsta. I predatora i njihove hrane...

Na kanalu DTD ima mnogo šlajzova. Manjih, većih, betonskih, sa pumpama i bez njih... Mnogi imaju čak i nabacan krupan kamen, koji zamenjuje betonski „jezik”. Sami šlajzovi služe za ulivanje manjih kanala za navodnjavanje, kanalića, pa čak i raznih otpadnih voda u DTD.

Većina pravila koja važe na ušćima manjih tekućih voda u veće, važi i za veliki broj situacija koje na šlajzovima srećemo. Na šlajzovima na kojima voda jače ističe stvara se turbulencija. Odnosno, manji virovi i kontra-virovi. Upravo zbog toga svaki od šlajzova dobija produženi betonski jezik pod vodom, da ne bi dolazilo do krunjena i ispiranja. Vremenom voda podloče zemljište ispod samih krajeva betonskih jezika gde se stvara odličan zaklon koji rado koriste som i smuđ, ali i ostali predatori.

Na ovakvim ispustima posle pada vode postoji betonski „bazen” koji prelazi u produženi jezik. U tim bazenima voda malo penuša. Pored kedera srećemo i jata kauglera, koji često pokušavaju da se popnu na beton. Tu zalazi i bandar, protfiš, bodorka, crvenperka, krupatica, ali i babuška. Ponekad i smuđ kamenjar.

Sami bazeni nikada nisu čisti. U njima bude trave, sočivice i sitnog granja, a golo mesto ostaje samo tamo gde voda direktno pada. Iako ribolovci masovno pecaju zabacujući u rupe u travi, bela riba bolje radi, uz malu prihranu, na otovorenom delu šlajza.

Treba znati da su mnogi ovakvi šlajzovi odlivi otpadnih voda iz klanica i hemijskih fabrika. Na delu kanala DTD u blizini Vršca postoje dva takva – iz jednog ističe voda iz Karlovačke klanice koja se na putu prema kanalu DTD-a spaja sa nekoliko manjih kanala otpadnih voda. Tu se pre 20-ak godina mogao loviti čikov do kilograma, koji se spremao kao pravi delikates... Ovaj šlajz je poznat i po ulovima krupnih bucova, čak i do šest kilograma.

 

 

 

 

 

Šlajz 2 je poznato ostrvo prepuno mulja i raznog đubreta a više ga ribolovci poznaju po imenu – Smdljak. U samom bazenu nema mnogo vode, do 80 cm. Ovde su se pre 20-ak godina lovili ogromni šarani i krupni klenovi, dok su se bucovi i smuđevi hvatali i hvataju se i dan-danas na spoju dveju voda. Danas u šlajz ulaze somovi i tu se hrane. Svake godine se ulovi po nekoliko krupnih komada od 20-ak kg. Ovde kedera ima na hiljade, a bucovi haraju u plićaku.

Uskoro bi trebalo i da se šlajz izmuljava što će biti pravi raj za pecanje...

Puno ribolovaca se ovde zadržava, ali i mrežaroša. Ako nekog stvarno ne volite, ili imate lošu taštu, dođite tu na pecanje i poklonite joj ribu.

Ribolovci vole šlajzove i retko se dešava da je neki prazan. Pogotovo su ova mesta opsednuta leti, kada riba slabije radi i skriva se na mestima sa jačim protokom vode i više kiseonika. Za to je prava lokacija sama brana na DTD-u u Kajtasovu koja su „pluća” samog kanala. Ispod brane, zbog viška kiseonika, jakih virova i turbulecija pravi je raj za sve vrste riba! Tu caruju grabljivice svih fela i svaka od njih ima svoje mesto, vreme i putanju kojom se kreće i hrani!

Som je pored samog pada vode i pored zida. Tu je i smuđ i bandar. Na izlazu gde je blagi kovitlac haraju bucovi i protfiš, na delu gde se smiruje voda javljaju se som i bucov, a u sumrak i smuđ. Mada je on aktivan celog dana i oni koji znaju s njim imaju dobre ulove...

Na krajevima betonskog zida i kod samih stopa javljaju se smuđ i som, ali i izuzetno krupan bucov. Mada, više „bucilike” patroliraju uz obalu. Štuka je napolju daleko od brane nizvodno... Šaran i bela ovde rade cele godine i po najjačoj zimi. Brana ne ledi dobrih 70 m tako da se i zimi može pecati. Ali, ovoga puta će brana biti samo pomenuta ukratko, jer u nekom od narednih brojeva biće detaljnije opisana sa „hot mestima”.

Zadnjih deset godina na ovakvim šlajzovima ulovio sam dosta somova između 3 i 20 kg, a na slici vidite i nedavni ulov soma od 10 kg na varalicu Bugger. Bucove sam lovio do četiri kilograma i protfiše do kilogram težine. Smuđeva teških od 700 g do tri kilograma, ali i nekoliko krupnijih 4.3, 4.8, 5.7, 6.5 kg. Pomenuću samo da su prva tri ulovljena u sam sumrak, a zadnji u ranu zoru. I to na wobbler Rapala original od 9 i 11 cm. I na shad rap plitkoronac od 8 cm. U opticaju su bili šlajzovi koji su pomenuti i još oni kod Orešca i Ritiševa.

Interesantno je da su štuke ređe na ovakvim mestima, mada zna da zaluta poneka krupnija i, ako ribolovac ima sreće i ona mu ne pregrize najlon ili strunu, može se okititi ulovom vrednog pažnje!

Šlajzovi su bili i ostaće mesta na kojima sportski ribolovci mogu u jednom danu da ulove više vrsta riba – i mirnih i grabljivih. Ako vidite uliv vode, pogotovo jači, obavezno probajte da zabacite kraj njega. Možda uhvatite i neki komad za foto album.

 

Bistro!

 

Autor teksta: Tibor Mesaroš
Objavljeno u ribolovačkom magazinu "Reviri Srbije", broj 19, oktobar 2010.

Ostavite komentar