Značaj metalnog kućišta mašinice

Postavio sportski ribolov 12/04/2021 0 Komentara Ribolovački pribor i oprema,

Na portalu Sportski ribolov danas govorimo o kvarovima na savremenim ribolovačkim mašinicama. Na servis mi je doneta robusna mašinica u veličini 6000, kućišta od tvrde plastike (i dalje ih zovu grafitnim, iako to odavno nema veze sa grafitom) sa dosta mesa (debelih zidova),  koje ne krcka i ne uvija se na ručno opterećivanje (test rukama), nema bespotrebnih rupa na stopi mašinice, rotoru ili držaču vođice – tzv. bail arm-u, i debelih je zidova, sa čak 5 šrafova kućišta dugih navoja od kojih jedan ispod rotora. Dakle, mora se skinuti rotor da bi se otvorio bočni pokolopac i stiglo do mehanizma.

Veoma utegnuta mašinica, glatkog i ujednačenog rada koja odaje utisak mašinice sa bar 5 ili 6 ležajeva. Ima aluminijumsku špulnu i aluminijumsku robusnu ručicu koja nema lufta. Kontra šraf ručice je masivan i dugog navoja. Mašinica je normalno radila nekoliko meseci bez problema, i nakon borbe sa većom ribom odjednom prestala da podiže i spušta špulnu. Prilikom motanja ne ispušta nikakve zvukove kao da se nešto odlomilo i slično, radi glatko kao i da nije u kvaru, ali ipak ne diže i ne spušta špulnu. Mašinica ima 2+1 ležaj, i jednostavne je konstrukcije, ima klasičnu, uobičajenu tzv. S krivu oscilacije špulne, tako da sam tu i očekivao da pronađem uzrok problema. Pored ovog mehanizma oscilacije, postoji recimo i mnogo složeniji tzv. wormshaft ili beskonačni vijak, koji se ugrađuje uglavnom u skuplje mašinice gde se zahteva bolje slaganje najlona i strune, recimo skuplje varaličarske i šaranske mašinice.

 

pogonski zupcanikOva mašinica je imala mesingani robusni pinion, mašinski obrađen, debelu čeličnu osovinu, pogonski zupčanik takođe solidne debljine, liven pa naknadno mašinski obrađen i mogu reći da s obrzirom da je mašinicom pecano teškim sistemima, i izvađeno par lepih riba, za tih par meseci upotrebe koliko je intenzivno korišćena, pogonski zupčanik, srce svake mašinice, a ni pinion nisu pokazivali prevelike znake istrošenosti, dakle, u pitanju je kvalitetnija legura tih elemenata. Naleže na pinion sa oko 70% površine svojih zuba, nema onog prevelikog, osetnog lufta, (inače, neki luft mora postojati, inače ne bi bilo rotacije i to važi za apsolutno svaki element na mašinici koji se rotira. Čak ni kuglice u lageru nisu zadihtovane za zidove lagera, već postoji neki međuprostor.) Tako da za taj cenovni rang mašinice od 25 evra, i ostalim karaktertistkama koje sam već nabrojao imamo jednu zaista solidnu mašinicu koja itekako može poslužiti za dubinku, fider, plovak još bolje, ali ipak nije neko rešenje na duže staze i ozbiljniji ribolov na težim terenima, npr. u panjevima, gde je potrebno čupati ribu i sa težim sistemima, kederima, varalicama koje stvaraju preveliki otpor, težim olovom za dubinku ili težim hranilicama, itd.

 

Ugradnjom dodatnih ležajeva bi dobili na dugotrajnosti i lepšem, mekšem radu ali ne toliko i na samoj snazi mašinice. Snagu mašinice pre svega određuje njen prenos, konstrukcija, debljina glavne osovine, snaga kočnice, materijal i način obrade pogonskog zupčanika (livenje, mašinska obrada, hladno kovanje itd.), materijal kućišta itd. U jednom od prethodnih brojeva sam pisao o bespotrebnom bušenju kućišta pa čak i pogonskog zupčanika kako bi se smanjila težina mašinice i naravno da je sve to uticalo na njenu snagu da izdrži opterećenje i popusti pod ribom. Zupčanik koji je bio izbušen zbog smanjenja težine je naravno pukao, stopa mašinice takođe, a radilo se o inače metalnim mašinicama iz srednje visoke i više klase marki Daiwa i Fin Nor.

 

Kod ove mašinice je na žalost, pukao element koji nije bio oslabljen na taj način, ali je imao drugih mana. Radi se o osovini gonjenog zupčanika, koja je sastavni deo kućišta mašinice, kao i kod ovog modela, najčešće od ABS plastike (iako ih zovu grafitnim, one to nisu, najčešće, ili su neka mešavina ili kombinacija materijala, plastično ovo, grafitno ono, kao i kod metalnih mašinica, gde je česta kombinacija sa grafitnim rotorom zbog opet famoznog smanjenja težine, boljeg balansa rotora, manjeg opterećenja mehanizma sopstvenim elementom, itd.)

Položaj osovine mašinice za ribolovZupčanik sa odlomljenom osovinom kućišta

Dakle, osovinu je jednostvano bukvalno isekao ili od motanja zagrevao gonjeni zupčanik koji je od legure cinka i vremenom oslabio taj deo koji je u jednom trenutku, pod velikim opterećenjem pukao. Eventualno rešenje ovog problema bilo bi ušrafljivanje ovog dela, sa tim što bi glava šrafa morala da bude spuštena da ne smeta bloku oscilatora koji nosi osovinu. Mogao bi se onda ugraditi i ležaj tako što bi se proširila rupa gonjenog zupčanika i našao neki odgovarajućeg prelnika za osovinu, ili bar biksna, makar i od teflona. Ugradnjom ovih elemenata bi dodatno smanjili trenje i zagrevanje koje se bez njih direktno prenosi na ovaj element kod svih modela kod kojih je ovako rešen. Velika šteta za ovaj model, sve jako, utegnuto, ležajeve smo mogli i sami dodati umesto biskni, ali na ovoj osovini teško da je druga intervencija moguća osim ove, a nije ni isplativa jer je reč o zaista jeftinoj mašinici, gde će se iskoristiti špulna, ručica, vođica, zdrav pogonski zupčanik, itd. Računajte da 99% mašinica sa 2+1 ili 3+1 pa i 4+1 ležajem ima ovako rešen gonjeni zupčanik. Pitanje je samo koliko je materijal kućišta mašinice snažan i zidovi osovinskog dela gonjenog zupčanika.

 

Naravno, da je kućište mašinice metalno, tek tada ne bismo imali ovakvih problema, čak i da nema ni ležaja ni biksni, i dokaz za to su mnoge stare, gore već pomenute Daiwe, ali i Šekspiri, Flegeri, Dam-ovi, Silstar mašinice, itd…koje traju do danas a stare su preko 30 godina.

 

Autor teksta: Dragan Milošević
www.sportskiribolov.com

Ostavite komentar