Ranko Travar - intervju

Postavio sportski ribolov 28/01/2013 0 Komentara Ribolovački tekstovi,

Ranko Travar je još od 1995 godine jedan od najpoznatijih publicista u oblasti sportskog ribolova u Srbiji i regionu.

ŠTA PECATI U JUNU

Pred nama je mjesec juni. Po mišljenju mnogih tek sa ovim mesecom počinje prava sezona ribolova. Da li je baš tako ili nije, pokušaće da nam odgovori gost naše redakcije i poznati sportski ribolovac gospodin Ranko Travar iz Novog Sada. Mada Ranko u posledinjih 6 godina uglavnom lovi na Dunavu i drugim vojvođanskim vodama, naši ribolovci ga uglavnom poznaju po njegovim nadahnutim tekstovima o ribolovu na divljim vodama, gde mu je, kako nam sam reče njegova ribarska duša zauvek ostala zarobljena. Poznavajući njegove sklonosti, potrudili smo se da mu postavimo pitanja na koje najradije odgovara, a uvereni smo da će ovaj razgovor biti zanimljiv i za one ribolovce, koji do sada nisu imali priliku da love na planinskim vodama.

REDAKCIJA: Ranko, većina naših običnih ribolovaca tek krajem maja i početkom juna počinje da se ozbiljnije bavi ribolovom. Znači li to da tek sada počinje prava sezona ribolova? Objasnite to na primjeru vaših omiljenih voda i karakterističnih riba. Krenimo npr. od skobalja.

TRAVAR: Ja vam baš i nisam neki sretan primjer za procjenu kada sezona počinje, a kada završava. Lovim, naime, svih 12 mjeseci, bez nekih većih oscilacija u učestalosti izlazaka. Ipak, vaše pitanje je vrlo umjesno, pogotovo kada je u pitanju lov škobalja na vodama tzv. mrenskog regiona i višim vodama prelaznog tipa, sa mješovitim ciprinidno – salmonidnim sastavom riblje populacije.

Zanemarimo li januar i februar, koji kalendarski ulaze u tekuću godinu , ali po atmosferi nekako više pripadaju predhodnoj godini , možemo slobodno reći da prava sezona lova škobalja kreće upravo u junu. Naravno, u pravu su svi oni koji će mi sada uložiti prigovor i reći kako se škobalj može dobro loviti u martu i aprilu. Međutim, kada imamo u vidu da je to period mrijesta škobalja, kada je riba u velikom tranzitu, u pitanju je više presretanje jata i lov iz »zasjede«, nego pravi sportski lov ove ribe, kojeg imamo tek kada se jata vrate sa mrijesta i zaposjednu svoje karakteristične staze. A to se upravo dešava u periodu od kraja maja do prve polovine juna.

Eto, baš prije tri dana ( 13. I 14. Maj) bio sam sa ekipom na Drini kod Bajine Bašte, i po ko zna koji put sam se ubijedio, da prije juna ne vrijedi loviti ovu ribu. Dobro de, prevarilo se 5-6 komada, što na »Šaju«, što na filament (vještačka trava), ali je bilo više nego jasno da ovoj ribi treba još najmanje petnaestak dana za oporavak od napora koje iziskuje mrijest.

REDAKCIJA: Dakle, složili smo se da je juni pravi početak sezone, barem kada je u pitanju lov škobalja. Recite nam onda, na kojim ga lokacijama treba tražiti i šta od mamaca poneti sa sobom?

TRAVAR: S obzirom na velika odstupanja između pojedinih rijeka, pitanje je vrlo složeno i kao da traži neki konkretan primjer. Bilo bi nekako najležernije opet se pozvati na malo prije pomenutu Drinu, ali se bojim, bez obzira što je to naša najatraktivnija voda, da ćemo ljudima malo dosaditi, a poneke i naljutiti, ako svoju pamet budemo šiljili samo na ovoj rijeci. Zato ću reći samo one stvari, koje su zajedničke za većinu rijeka. Bez obzira na nivo vode, riba se u junu još drži priobalnog pojasa i pliće vode, gdje su najjači fotosintetski procesi, a samim tim i najgušća vegetacija alge, u kojoj se krije mnoštvo vodenih insekata, tako neophodnih za ulazak škobalja u punu kondiciju. Kako to izgleda na konkretnom terenu? Ako smo na viru, ribu valja tražiti u rejonu preljeva, a ako je u pitanju dugački i plitki brzak sa ravnomjernom dubinom, ribu valja tražiti unutrašnjim rubom matice, za razliku, recimo, od avgusta, kada su jata u samoj matici.

Mamci za junski lov škobalja su posebna priča, za čiju bi pravu elaboraciju trebalo pola vašeg magazina. Ipak, osnovno se da ispričati u par rečenica.

Na toplim vodama (mrenski region) pogotovo kada je voda sijera, tanka crvena glista zna dati neočekivano dobre rezultate. Po malo bistrijoj vodi obavezno proširite repertoar larvama tulara iz roda Hydropsihe (zelena larva), maločetinašima (vodene gliste) i nezaobilaznim efemerama (naročito Ecdyonorus Venosus), koje lako nađete ispod priobalnog kamenja. U periodu kada su aktuelni ovi prirodni mamci životinjskog porijekla, koristite primamljivače na bazi krvne plazme,a kao vezivo prezlu ili jučerašnji hljeb.

U drugoj polovini juna, kada se vodostaj stabilizuje na niskom nivou, a voda odnese prezrelu algu, možete preći na »bijeli režim« mamaca, a vašim afinitetima prepuštamo izbor između »Pen Šaju« – a, obične panje i smrda (pardon – crvića). Na hladnim vodama, već početkom juna možete krenuti sa bijelim mamcima, ali samo pod jednim uslovom. Morate biti uporni i danima na svom terenu bacati obilnu primamu, kako bi »pripitomili« škobalje i skinuli ga sa »zelenog režima« (alge kladofore). Najbolji primjer za ovu tvrdnju je opet famozna Drina. Ako je suditi po naučnim činjenicama, iznijetim u knjizi prof. Dr Dragana Mikavice »Ribe rijeke Drine«, na terenima između Bajine Bašte i Ljubovije mi najčešće imamo posla sa ribama starim preko 20 godina, jer upravo toliko treba vremena da škobalj dostigne prosječnu lovnu težinu od 1,5 kg!!! Upamtite, to vam nisam rekao ja, već naučna analiza čovjeka, koji je doktorirao upravo na ribama rijeke Drine.

Ako stvari tako stoje, a izgleda da stoje, onda nam postaje jasnija slika sa kakvim protivnikom imamo posla. Možete li zamisliti ribu od dvaes i kusur godina, koja je prošla Scile i Haridbe, počev od svog najljućeg neprijatelja mladice i muka sa stalnim variranjem vodostaja, koju vi sada hoćete da impresionirate sa svojom hljebnom ružom, ili, nedaj Bože crvićem. Malo sutra. Treba mnogo truda, ulaganja, iskustva i vještine da napunite čuvarku tim svojim vršnjacima. (ovo »vršnjacima« odnosi se na mlađe kolege, koje su se možda rodili isti dan, kada i neki od njegovih ulovljenih drinskih škobalja).

Na Drini jedino još Čačani shvataju u čemu je štos, pa na vodu ne idu bez primame u vidu desetak kila zemlje sa par kilograma crvića. Zato i love stalno. Ostali su se navadili (dosta i mojom greškom) isključivo na lov škobalja »travom« (alga kladofora), ili varaličarenje škobalja »filamentom« i vještačkim mušicama iznad tirol – holca, pa su im zato i rezultati više nego mršavi. Priznajem, i ja uglavnom koristim travu, ali samo zato što ne živim dole i nisam u poziciji da natenane pripremam teren dobrom prihranom. Dakle, ako ste u prilici da na Drini provedete više dana, moj vam je savjet sljedeći: prva dva dana bacajte na odabrani teren ogromnu količinu primame, a lovite samo na travu. Trećeg dana raskvasite »Pen Šaju« i očitajte mu pravu lekciju.

REDAKCIJA: Ostalo nam je još malo prostora za nastavak ovog zanimljivog razgovora. Recite nam za kraj, koju bi još ribu bilo zanimljivo loviti u junu?

TRAVAR: Tu nema dilema – treba loviti klena. Svima koji nemaju sluha za tegobno nadmudrivanje sa komplikovanim junskim škobaljima, ili još nedovoljno razbuđenim mrenama, a žele stalnu akciju i pune čuvarke, toplo preporučujem dobrog starog klena. Ta riba naprosto ne umije da iznevjeri. Naročito u junu, kada se inače ogromnom repertoaru mamaca pridodaju dva voćna dezerta za najkrupnije komade – trešnja i višnja. Bilo da ste na potoku, rijeci ili jezeru, u torbak ubacite tri osnovne stvari: kesicu trešanja ili još bolje višanja, par malih voblera i mepsova i jedan set sočnih klenovskih mušica (Zulu, Palmeri, Kočijaš, Akleksandra i sl.). Varalice bacajte ujutro dok je klen u obali, kad prigrije dajte mu voća, a kad sunce klone zapadu, frknite vaser kuglu sa muhama na pola rijeke – i eto vam klenova do mile volje.

Za one koji vole da cijeli dan imaju posla, a u junu to hvala Bogu, traje 17 sati, evo moje preporuke kako organizovati svoje vrijeme: od 4 ujutro pa sve do svitanja, lovite mrene u nekom dubokom i brzom kanalu na plovak ili »zastavicu«. Čim progrije sunce, izađite u preljev da lovite škobalje. Kad oko 12 časova jata škobalja po svom starom običaju negdje iščeznu, vratite se prema središnjem dijelu vira i lovite klena na voće. Oko četiri poslije podne batalite klenove i vratite se na svoj škobaljski teren, jer jato se eno ponovo vratilo na jutarnju stazu. Do kraja dana kombinujte lov škobalja i klena, a kad dođe suton, vratite se ponovo mrenama, koje možete loviti do sljedeće zore – i tako radite, po mogućnosti, do kraja svog života.

REDAKCIJA: Ranko, hvala na ugodnom razgovoru. Recite nam gde planirate da lovite u junu?

TRAVAR: Za sada jedino znam da ću 9 juna otići na Festival mladice u Bajinu Baštu, a 17 juna na Otvoreno prvenstvo Banja Luke u lovu pastrmke na Vrbasu. U međuvremenu će valjda i ovaj Dunav da legne, pa se idem svađati sa smuđevima u Petrovaradinu. Naravno, između ovih »el grande« ribolova, potrudiću se da umetnem gustu filu od dobrog plovkarenja.

Svim čitaocima vašeg cijenjenog magazina želim što više vremena na vodi i jedno veliko »BISTRO«!

Izvor: časopis Reviri SRBIJE

Ostavite komentar