Kako se kreću čamci?

Postavio sportski ribolov 10/03/2017 0 Komentara Ribolovački pribor i oprema,

Da bi čamac išao brže nije dovoljno povećati snagu motora, već mora posedovati i odgovarajući oblik korita. Izborom oblika određujemo i brzinu kretanja čamca...

Definisaćemou odgovarajuću formu čamca. Izborom forme, praktično, odlučujete o brzni kretanja vašeg čamca. Brzina ne zavisi samo od snage motora, već snaga motora mora biti usklađena sa oblikom čamca. Ukoliko mislite da je ovo stručna tema za konstruktore čamaca - varate se. Ovo je ključni izbor za svakog novog vlasnika čamca kojim bitno određuje njegove mogućnosti. Primetili ste da neki veliki čamci relativno lako idu sa motorima male snage, dok drugi sa povećanjem snage motora izdižu pramac i deo trupa iz vode i ubrzavaju. Čamci se po obliku mogu podeliti u tri osnovne grupe: DEPLASMANSKE, GLISIRAJUĆE i POLUDEPLASMANSKE.

 

Deplasmanci

Da bi razumeli ovu podelu posmatraćemo čamac u kretanju. Deplasmanski čamac je onaj koji pri kretanju ne menja bitno svoju istisninu (deplasman). Praktično, ide relativno sporo i ne podiže se iz vode.

 

Poznato je da su otpori vode pri malim brzinama gotovo neprimetni. Deset tona tešku jahtu sa doka može da pomeri i malo dete. Kako se brzina kojom se krećete povećava, tako sile koje koče rastu proporcionalno kvadratu brzine. Na krmenom delu će se sa porastom brzine javiti vrtložnje struje koje više neće moći da „ispegla” ni najidealnija forma. Pored oblika, za brzinu deplasmanskog čamca je najbitnija dužina. Što je čamac duži, on može postići veću brzinu. Zato je kod sportskih čamaca za veslanje du- žina jedan od presudnih faktora. Pored dužine, na brzinu čamaca koji se pogone veslima ili motorom manje snage utiču i:

  • da je što uži,
  • da je manje opterećen,
  • da je primenjena forma gradnje koja daje što manju površinu pod vodom,
  • da vam je podvodni deo trupa što bolje obrađen i ofarban (ugla- čan) i
  • da deo nad vodom stvara što manji otpor vazduha.

Pozato je da najmanji otpor pod vodom stvaraju oble forme čamaca. Nešto veći je kod takozvanih „knikovanih” (lomljenih) formi. Najveći je kod „šarpi” forme sa ravnim dnom, oblika koji zovemo i „bečka šiklja” i u koji spada većina naših rečnih drvenih i metalnih čamaca.

 

Za sportskog ribolovca deplasmanski čamac znači uobičajenu brzinu od 10 do 20km/h. Ona se postiže najčešće sa motorima do 10 KS (7,36kW). Ovaj oblik čamca omogućuje veliku nosivost uz malu potrošnju goriva.

 

Gliseri

Glisirajući čamci su čamci koji imaju posebno konstruisano korito, kome se pri povećanju sile potiska u pravcu kretanja kroz vodu naglo smanjuje gaz i on počinje da klizi po vodi - glisira. Ovde čamac praktično najaši na pramčani talas i neutrališe ga. Kada se ovaj efekat postigne, otpori padaju, da bi posle povećanja brzine opet počeli da rastu. Ova se osobina najčešće vezuje za lake sportske čamce, koji se nazivaju - gliseri. Danas se u svetu veliki broj jahti pa i megajahti konstruiše za postizanje glisirajućih brzina. Glisirajući čamci najčešće su „V” forme i imaju šira korita od deplasmanskih. Efekat glisiranja zavisi od oblika trupa i snage motora. Da bi približno izračunali snagu motora potrebnu za glisiranje, pod uslovom da posedujete odgovarajuće korito, možete koristiti formulu:

P = 0,047 x G

Pri tome je P - potrebna snaga motora, a G - ukupna masa čamca u kilogramima (zajedno sa posadom, gorivom i drugim ukrcanim teretima). Prema toj formuli, da bi čamac težine 500 kg glisirao, potrebna je minimalna snaga motora od 23,5 kW. To jasno pokazuje da glisiranje zahteva veliku snagu motora i laganu konstrukciju, pa se glisirajući čamci najčešće grade od lakih kompozita na bazi poliesterskih smola ili od legura aluminijuma. Često se za pokretanje većih glisirajućih čamaca koriste vanbrodski motori snage preko 300 KS ili snažni stabilni brodski motori. Poseban vid glisirajućih čamaca su hidrogliseri, koji su u stanju da izdignu ceo trup iznad vode oslanjajući se samo na hidrokrila.

 

U sportskom ribolovu gliseri se mogu koristiti za brzo stizanje do željenog revira, pošto je njihova uobičajena brzina od 35 do 55 km/h, dok se sa snažnijim motorima postižu i brzine preko 100 km/h. Nedostatak glisera su mala nosivost i zavidna potrošnja goriva.

 

Poludeplasmanci

Poludeplasmanski čamci se mogu kretati brzinom između deplasmanske i brzine glisiranja. Ovaj efekat se postiže hidrodinamičkim uzgonom koji rezultira smanjenjem dubine gaza. Konstruktori smatraju da je ovaj tip korita najteži za uspešnu konstrukciju i da sa sobom nosi niz ograničenja po pitanju izbora materijala i opremanja. Naime, poludeplasmanski čamci moraju biti olakšani, pa se grade od legura aluminijuma ili stakloplastike. Za njihovu plovidbu koriste se motori manje snage nego za glisere.

 

Uobičajene brzine koje razvijaju ovi čamci su 20 do 30 km/h. Ove osobine se mogu postići i sa oblim formama gradnje, što je našlo primenu kod savremanih čamaca za profesionalni i sportski ribolov na moru i većim jezerima. Čamci poludeplasmanskog tipa imaju veću nosivost od glisera.

 

Autor teksta: Borislav Vasić
Objavljeno u ribolovačkom magazinu "Reviri Srbije", broj 11, februar 2010.

Tagovi: camci ribolov

Ostavite komentar