Đerdapsko Jezero - Dunav kod Kladova

Postavio Pedja Pašćan 15/06/2017 0 Komentara Destinacije / Vode,

Kladovo, gradić u istočnoj Srbiji, od davnina poznat po praistorijskim ribama koje se mreste u tesnacima Dunava. Poznat po proizvodnji kvalitetnog kavijara, a od druge polovine XX veka, i kao opština na čijoj je teritoriji puštena u rad hidrocentrala, tada treća po veličini u Evropi, i peta u svetu!

Puštanjem Ðerdapa u pogon, nepovratne promene zadesile su skoro sve, a posebno važna je promena ekosistema! U poslednje dve decenije ova promena se opipljivije „oseća”. Jaki vetrovi i nestanak mnogih vrsta riba, neki su od lošijih aspekata ove priče. Izgradnjom druge hidrocentrale stvoreno je Ðerdapsko jezero, Dunav je uspavan, a jesetre su zauvek napustile ove vode, ostajući bleda senka u mantranju onih koji je se prisećaju. Ipak, tehnološki napredak je emancipovao lokalno stanovništvo, a od prilično ruralne sredine iznedrio varoš, koja sada, ozbiljnije nego ikad, nastoji da iskoristi benefite koje, pored hidrocentrale, pružaju i istorijski monumenti u neposrednoj blizini (Trajanova tabla, ostaci Trajanovog mosta, rimsko naselje Diana, turska tvrđava Fetislam). Do Kladova se iz Beograda stiže nakon 260 km vožnje, a jedna od lepota ovog napornog puta je to što se prolazi đerdapskom klisurom, biserom istočne Srbije! U tom delu Dunav je najuži i najdublji! Iz Niša je put nešto kraći, ali prirodne lepote nisu zanemarljive! Od ove godine, jedinstvenom dozvolom je moguće loviti na ovom delu Dunava, bez ikakvih doplata.

 

 

Perspektiva

 

Aspiracija da se postane kredibilno turističko mesto, na samoj obali operišu dva hotela, uskoro bi mogla da bude obogaćena kvalitetnijom ponudom ribolovnog turizma! Konvencionalne metode ribolova su široko zastupljene među lokalnim ribolovcima, a postoje i dve ribolovačke radnje u neposrednoj blizini vode, pa ribolovci koji dolaze sa strane nemaju mnogo problema prilikom potrage za potpunim infomacijama. Što se tiče mušičarenja, ono je potpuno zapostavljena kategorija, iako Dunav obiluje vrstama koje se uspešno love ve- štačkim mušicama!

 

Mušičarenje bucova u Kladovu je vrhunsku užitak

 

Bucov je u pravom smislu lupus in fabula! Široko je rasprostranjen, a obitava u nekoliko tipova voda, pa je mušičar često u dilemi kakav je pristup najpraktičniji, jer je bucov na ovom delu Dunava, koji je u većem delu godine izuzetno bistar i niskog vodostaja, jako oprezan i nepredvidiv protivnik. Pod različitim tipovima vode podrazumevaju se brži i mirniji delovi reke sa različitim dubinama, koje grabljivac zaposeda u potrazi za prirodnom hranom. Deo Dunava sa izrazitim tokom i dubinom nalazi se neposredno ispod hidroelektrane! Kej dužine oko tri kilometra, je od ove godine jedinstvenom dozvolom slobodan za sportski ribolov. To je ujedno i mesto na kojem je najveća koncentracija krupnog bucova. Nizvodnije, reka se smiruje, ulazi u nekoliko rukavaca, i ujednačenim tokom prolazi kraj grada.

 

Taktika

 

Počev od gradske marine, koja je gotovo stajaća voda, do brzaka na popularnom „špicu”, bucov je najčešći predator koji će nasrnuti na strimer. Pošto je Dunav od po- četka letnjih meseci prilično stabilan, voda se svakodnevno bistri i dostiže prozirnost kao nigde u svom dugom toku. Od ribolovca to zahteva delikatnu pažnju i veliki izbor bucovskih strimera. Smotrenost i indijansko prikradanje su imperativ u mušičarenju bucova na ovom delu reke. Riba je najče- šće uz samu obalu i mušičar je prisiljen da kombinuje sopstvena kretanja sa kamuflažom! Da li će to biti silazak do same ivice keja, ili pak, zabačaji iz čučećeg stava koji umanjuje siluetu, slatke su muke svakog ribolovca. Ipak, pažljiva prezentacija u velikoj tišini, i prepoznavanje raspoložene ribe, dobitna su kombinacija. Posebno je preporučljivo da ribolovac koji je u potrazi za krupnom ribom, često zastaje i posmatra vodu. Bucov je jako osetljiv na kretanje sa vrha keja, i često će ugledati siluetu neopreznog ribolovca koji mu dolazi u susret, a tada se udaljava u sigurnije i dublje vode. Poprečni, nizvodni i uzvodni zabačaji imaju svoju primenu u svakom trenutku, jer se često dešava da krupniji primerci sasvim nenadano uplivaju u pliću vodu, što od mušičara zahteva munjevitu reakciju i pravilan zabačaj na zamišljeno mesto. Tanki tipeti su nužnost u mušičarenju bucova na bistrim kladovskim vodama. Fluokarbon debljine 0.17 mm je poslednja granica do koje se ide, mada se u sunčanim danima bez vetra i ta vrsta najlona lako nazire u površinskim delovima vode! Mali strimeri, ribolikih silueta i tamnijih kolora su najbolja varijanta. Ipak, jedan strimer preti da postane nazamenjljiv! Gurgler strimer u kombinaciji crnog policelona za leđa, sivkastog dabinga za stomak, i fleksibilnog materijala za rep potezanke, prošle godine zagospodario je zatravljenim bucovskim plićacima. Njegova površinska akcija bez mnogo buke, ubitačna je za krupne bucove!

 

Ihtiologija jezera

 

Smuđ je riba koja se smenjivanjem dana i noći lovi na istom terenu na kome i bucov. Posebno dobro mesto je „špic”, izbačeni deo keja koji zadire u gustu dunavsku masu, praveći brzake sa kontra tokom, virove i limane! Inače, ovo mesto je osvetljeno gradskom rasvetom, pa je koncentracija sitne ribe, ujedno i smuđa, prilična. Počev od prvih predvečernjih napada na jata sitne ribe, smuđ se može uspešno loviti strimerom. Za razliku od bucovskih, strimeri za smuđa moraju biti veći i napravljeni od transparentnijih i reflektujućih materijala, a ipak ribolikih silueta, jer smuđ koji se digne ispod površine dosta dobro vidi, i ne napada baš sve što mu prođe ispred glave. Važno je pogoditi dubinu i način vođenja strimera, pa i rezultati neće izostati. Posebna je pogodnost mogućnost ribolova na keju ispod HE. Na ovom području postoje dve-tri ozbiljne mušičarske lokacije na kojima je moguće uloviti kapitalca.

 

Gradska marina nudi pregršt ciprinida koje je moguće loviti nimfama i suvim mu- šicama. Krupna babuška, protfiš, skobalj, šaran i bandar, neke su od riba koje zaposedaju ovu mirnu luku. Nepregledna jata krupnih babuški idealna su šansa za lov sitnim nimfama, imitacijama gamarusa, i ostalim standardima. Protfiši preko dva kilograma nisu retkost, a krupne šarančine zahtevaju puno volje i strpljenja.

 

Da sve ne bude baš tako sjajno, zaslužni su mrežaroši, krivolovci i loša ribočuvarska služba. Godinama se riba u okolini Kladova neizmerno izlovljava, bez ijedne inicijative odgovornog preduzeća za obnovu populacije ugroženih vrsta, uz krilaticu o večito velikoj vodi koja se najbolje sama stara o sebi. Zarad lepše ribolovačke budućnosti ovog regiona, potrebno je realno sagledavanje stvari, suočavanje sa ozbiljnim i stvarnim problemima sa vode, novi ljudi, i možda će, u skorijoj budućnosti, Kladovo sa đerdapskim jezerom i okolinom, biti prepoznato kao višeslojan kulturološki i zabavni kompleks!

Autor teksta: Đorđe Anđelković
Objavljeno u ribolovačkom magazinu "Reviri Srbije", broj 15, jun 2010.

Ostavite komentar