Ljetnji lov škobalja

Postavio sportski ribolov 01/07/2014 0 Komentara Ribolovački tekstovi,

Najatraktivnija voda u Srbiji i Crnoj Gori, a po mnogima i u cijeloj jugoistočnoj Evropi, jeste rijeka Drina. Najveća atrakcija ove rijeke su svakako krupni salmonidi, prije svega mladica (Hucho Hucho l.) koja u Drini naraste i preko 35 kg. Drina je bogato nastanjena lipljenom, a najveći registrovani primjerak, uhvaćen na vještačku mušicu, težio je 2,55 kg. Potočne pastrmke nema u velikim količinama, ali su zato pojedinačni primjerci krupni, u prosjeku preko 3 kg, a na ulaznim dijelovima drinskih hidroakumulacija hvatani su primjerci i preko 15 kg.

Osim salmonida, Drinu bogato nastanjuju škobalj, mrena, klen, plotica i potočna mrena, a u hidroakumulacijama imamo više nego solidnu populaciju soma, šarana, smuđa i štuke.

Drina je velika rijeka (346 km) sa bogatim slivom i trebalo bi mnogo prostora da se opišu sve njene ljepote. Zato ćemo pažnju fokusirati na njen možda najatraktivniji dio, koji se nalazi između hidroelektrane Perućac i gradića Ljubovije (oko 65 km toka).

Na ovom dijelu Drine love se najkrupniji salmonidi, a posebna atrakcija predstavlja lov krupnih ciprinida na plovak, naročito škobalja. Važno je istaći da jedino na ovoj dionici imamo solidnu turističku infrastrukturu i mogućnost prijema i smještaja većeg broja ribolovaca iz Evrope. Slavni italijanski ribolovac Emilijano Kolombo – Milo, koji je u nekoliko navrata lovio na ovim terenima, sa ushićenjem je konstatovao da je Drina možda i poslednja evropska atrakcija, naročito za lov krupne ribe na plovak. Milo je bio posebno oduševljen činjenicom da je prosječna težina drinskih škobalja 1,8 kg, a hvatani su primjerci do 3,6 kg!

Ovom prilikom biće riječi upravo o lovu krupnih škobalja u ljetnom periodu, uz nadu da ćemo zainteresovati evropske ribolovce da dođu u ovu oazu netaknute prirode i pravi ribolovački raj.

KARAKTERISTIČNE LOKACIJE ZA LJETNJI LOV ŠKOBALJA

Škobalj je najmasovnija riba u Drini, što ne znači da ga ima u svim dijelovima rijeke. Ne treba ga tražiti na mjestima sa dubinom od preko 5 m, te dijelove rijeke sa mirnim tokom i muljevitim dnom. Idealan teren za ljetnji lov škobalja ima sljedeće karakteristike:

  • pozicije gdje se dubina rijeke postepeno smanjuje a tok ubrzava,
  • mjesta sa bržim protokom vode i ravnomjernom dubinom od  1 – 2 m,
  • ulazni dijelovi u dubini, gdje voda iz plićeg i bržeg toka postepeno ulazi u brži i dublji dio rijeke,
  • dno od srednjeg i krupnijeg šljunka, na kojem rastu kolonije modrozelenih algi.

Ponekad, za vrijeme velikih ljetnjih vrućina, jata škobalja uđu u izuzetno brzu i plitku vodu. Lov na takvim pozicijama je izuzetno otežan i predstavlja vrhunski izazov za ambicioznije ribolovce.

Za uspješan lov škobalja na Drini od presudnog značaja je lociranje ribe. Škobalj svoje prisustvo odaje čestim izbacivanjem na površinu, naročito u ranim jutarnjim satima, ili neposredno pred promjene vodostaja, koje su ovdje vrlo česte, zbog blizine hidroelektrane. Zahvaljujući velikoj providnosti vode, jata škobalja možete locirati i vizuelno, jer škobalji se pri uzimanju hrane bočno nakreću, pokazujući često svoje velike «srebrne» trbuhe. Naravno, u ovakvim situacijama podrazumjeva se upotreba kvalitetnih polarizacionih naočara.

Kada locirate ribu, uvijek treba imati na umu da se škobalj neprekidno kreće i te njegove dnevne migracije uslovno možemo nazvati horizontalnim i vertikalnim dnevnim migracijama.

Pod horizontalnim migracijama podrazumjevamo uzvodno i nizvodno kretanje jata. Kad god dođe do iznenadnog porasta vodostaja, jata škobalja se pomjeraju uzvodno, a prilikom opadanja vodostaja vraćaju se nizvodno. Često se horizontalne migracije dešavaju i u uslovima konstantnog vodostaja, što se može protumačiti kao potraga za hranom.

Pod pojmom vertikalnih dnevnih migracija podrazumjevamo naviku škobalja da se u ranim jutarnjim satima nalazi bliže obali, a kako dan odmiče, jata se postepeno udaljavaju ka sredini rijeke. U suton riba opet prilazi obali. Na Drini su vertikalne migracije izazvane i čestim vještačkim promjenama vodostaja: pri svakom porastu vode, riba prilazi obali, a pri opadanju vodostaja se udaljava.

Sve ovo možda izgleda komplikovano, ali vjerujte mi na riječ, da se uz dobrog vodiča, vrlo brzo nauče glavne navike ove plemenite ribe. Za ribolovne sladokusce i fanatike, upravo ova «komplikovana» narav škobalja, predstavlja dodatni motiv da se nadmudruju sa škobaljima, čije dimenzije, ponavljam, nigdje u Evropi nećete sresti.

MAMCI I TEHNIKE LOVA

Da biste dobro shvatili ovaj dio mog izlaganja, treba stalno da imate na umu da se ovdje radi o škobaljima čija prosječna težina iznosi 1.8 kg, a često se na štapu nađu primjerci i do 3 kg. Dakle, riječ je o lovu kapitalnih primjeraka ove ribe, koji su dominantni u srednjem toku Drine (između hidroelektrane Perućac i gradića Ljubovija).

Zašto ovo posebno ističemo? Sitan škobalj (do 1 kg) se na Drini, kao i na većini evropskih voda lovi najčešće na bijele mamce (hljeb, crvići, «Pain Chaillou» i sl.) uz predhodno primamljivanje. Međutim, kad govorimo o trofejnim primjercima ove ribe, kakvih je na Drini zaista mnogo, ovakav pristup ne donosi gotovo nikakve rezultate.

Najbolji mamac, a u ljetnjim mjesecima i jedini mogući mamac za lov krupnog škobalja jeste alga Cladophora Glomerata. Ova alga se masovno pojavljuje u Drini u dva vegetativna ciklusa: početkom ljeta i početkom zime. Raste na krupnijem šljunku ili po rubovima dugačkih kamenih ploča. Njena boja varira od svjetlozelene, dok je mlada, do tamno zelenih, maslinastih i braon tonova, kada ostari. Škobalj je uzima u svim stadijima sazrijevanja. Početkom ljeta najproduktivniji lov je sa mladom algom, a kako odmiče ljeto, naročito u septembtu bolji se rezultati postižu sa starijom algom, tamno zelene ili braon boje.

Šezdesetih godina prošlog vijeka ribolovci iz Bosne i Hercegovine otkrili su da se škobalj može odlično loviti i sa imitacijom alge Cladophore od raznih sintetičkih vlakana (filament). Bilo je to zaista korisno otkriće, jer prirodna alga nije uvijek i na svim mjestima lako dostupna. Osim toga, korištenjem boja za tekstil, ribolovci su dolazili do željene nijanse boje, što im je omogućavalo da u svojoj kolekciji filamenata uvijek imaju boju, koja je u konkretnim uslovima najlovnija.

Bez obzira da li se lovi na prirodnu ili vještačku algu, kod lova krupnog škobalja se najčešće koristi sistem sa dvije udice. Radi specifične montaže, prva udica je obavezno sa rupicom (ringed hooks), a druga može biti i sa pločicom. Udice su obavezno tamne boje radi manje uočljivosti, a najčešće se koriste veličine 12-14.

Montaža alge se vrši na sljedeći način:

  1. Veže se sistem od dvije udice, tako da razmak između njih bude 1,5 – 2 cm.
  2. Čvor na prvoj udici se noktom pomakne prema vratu udice. Između čvora i rupice na udici formira se mala omča.
  3. Kroz omču se provuče nit alge do polovine. Čvor se zatim vrati u prvobitni položaj, čime se učvrsti alga za gornju udicu.
  4. Niti alge se upletu prvo oko gornje, a zatim i oko donje udice, vodeći računa da mamac izgleda što prirodnije. Vrlo je važno da debljina montirane niti alge ne prelazi 2,5-3 mm.

Naravno, postoji još nekoliko načina montaže alge ili filamenta na udicu, ali u praksi se pokazalo da je gore objašnjeni metod najpouzdaniji i najefikasniji.

Drina je velika, divlja rijeka i često su potrebni zabačaji plovka na daljine od preko 50 m. Zato ne treba da čudi što se na ovoj vodi koriste plovci nosivosti od 5-12 grama. Samo u iznimnim situacijama, kada riba priđe bliže obali, u plitke brzake, mogu se koristiti «bolonjeze» plovci manjih gramatura.

Ljeti, kada je riba na relativno kratkim distancama (do 40m), domaći ribolovci najčešće koriste lagane i brze bolonjeze štapove, dugačke 5 i 6 m. Zimi, kada se aktivnost ribe događa na sredini rijeke, neophodni su snažni meč ili telemeč štapovi, dužine do 5 m.

Mada su ovdje škobalji izuzetno krupni i snažni, ne preporučuje se upotreba debljih najlona od 0,14 mm, sa predvezon od 0,12 mm. Od ovog pravila može se odstupiti samo u avgustu, kada se aktivira krupna mrena, ali to je već tema za drugu priču.

Ranko Travar

Tagovi: leto lov skobalj

Ostavite komentar