Gradac

Postavio sportski ribolov 24/10/2016 0 Komentara Destinacije / Vode,

Gradac je beg od urbanog i povratak prirodi. Ovaj krajolik nastanjuje 130 vrsta leptirova od ukupno 150 opisanih na teritoriji Srbije, 25 vrsta vodozemaca i gmizavaca od ukupno 40 opisanih u Srbiji, nebrojene biljke i ptice... Naravno, tu su i vidre, ujedno i zaštitni znak Gradca.

Reka Gradac je dugačka 28km i nastaje spajanjem Bukovske reke i Zabave. Prvih 14km je nestalnog toka i stalni protok vode ima samo u vreme topljenja snegova i tokom obilnih padavina. Taj deo se zove Suvaja i odlikuje ga izuzetna geomorfološka raznovrsnost. Od Crnih vrela, jednog većeg i više manjih izvorčića, pa do ušća u Kolubaru, koje se nalazi u samom Valjevu, reka je stalnog toka u dužini od 14km. Gradac je kanjonskog tipa, sa malo širokih livada u svom priobalju, tako da se okolna sela nalaze daleko od same reke, iznad kanjona. To što nema naseobina u samom kanjonu, kao i očuvana priroda i bogatstvo biljnim i životinjskim svetom, uticali su da klisura reke Gradac bude proglašena predelom izuzetnih odlika i zaštićenim prirodnim dobrom koje se prostire od sastava Bukovske reke i Zabave, pa do same gradske zone Valjeva, u dužini oko 24km, zahvatajući površinu od 1270 ha.

 

Privilegiju i obavezu da gazduje ovim biserom ima ekološko društvo „Gradac”, najstarije ekološko društvo u Srbiji. Unutar društva funkcioniše ribolovačka sekcija koja se bavi čuvanjem i uređenjem reke, kao i izdavanjem ribolovačkih dozvola.

 

Ribolov

Za ribolovce je interesantan deo od Crnih vrela pa 12km nizvodno, do gradske zone i vodozahvata Ploče. Od Ploča i 4km uzvodno, do Erozivne brane, ribolov je dozvoljen na veštač- ku mušicu i varalicu. Uzvodno, od Erozivne brane, do Crnih vrela, moguće je pecati samo mahačem, na jednu veštačku muvu. Na celom toku reke važi režim uhvati i pusti, tako da mogućnost da ulovi lukavu crvenopegu pastrmku ima svako, ali da je jede nema niko!

 

Najčešće se hvataju pastrmke dužine od 18 do 25cm, mada nisu retki ni primerci od 35cm. Mnogi su imali sreću da se slikaju sa primercima od 40 do 50cm, a samo retki i sa krupnijim.

 

Ihtiologija

Dobro organizovana čuvarska služba, kao i kultura valjevskih i brojnih ribolovaca sa strane doveli su do toga da danas sa ponosom i punim pravom možemo reći da je Gradac potočnom pastrmkom najbogatija reka u Srbiji. Osim potočare, mušičarima je interesantan i lipljan, koji se zbog malobrojne populacije sporadično lovi i klen, koji naseljava uglavnom srednji i donji tok Gradca. U reci još žive i krkuša, kesega, peš i zlatać. Izlovljavanje bilo koje vrste ribe nije dozvoljeno.

 

Voda reke Gradac

Uglavnom je prve i druge kategorije, tako da mnogi ljubitelji u gornjem toku reke piju vodu sa nje. Samom rekom se smenjuju brzaci i virovi, što mušičarima pruža mogućnost da ispolje svoju maštu, znanje i kreativnost u lovu lukave pastrmke. I lovi se iz zadovoljstva i zbog druženja.

 

Vaša ulaznica za dodir sa prirodom. Vaš i naš zeleni tračak nade. Znam da ćete prvi put doći zbog pastrmki. Ali, znam i da ćete drugi put opet doći! I zbog pastrmki i zbog rimskog puta, zbog crkve bazilike iz petog veka i zbog sveca vladike Nikolaja, zbog vodenica potočara i zbog starog grada, zbog ptica i vidri, a najviše zbog sebe. I dobro nam došli!

 

Autor teksta: Nenad Dimitrijević
Objavljeno u ribolovačkom magazinu "Reviri Srbije", broj 7, oktobar 2009.

Ostavite komentar