Nišava topla voda...

Postavio sportski ribolov 31/03/2017 0 Komentara Destinacije / Vode,

U Nišavu se, kod „Ženeve”, uliva topla (radioaktivna) voda, tj. banjski potok koji teče iz poznatog banjskog lečilišta. Potok najpre formira omanju baru, a zatim se uliva u reku. Relativno visoka temperatura vode omogućava aktivnost ribe preko cele godine. Otuda i prisustvo tropskih vrsta koje se gaje u akvarijumima, a koje su zahvaljujući nekom nemarnom akvaristi tu dospele...

Reka Nišava je desna i najveća pritoka Južne Morave. Izvire na Berkovskoj planini (Bugarska), a u našu zemlju ulazi 6,5 km uzvodno od Dimitrovgrada i uliva se u Južnu Moravu 13 km nizvodno od Niša. Reka je duga 178 km, od čega u našoj zemlji 151 km. Ovo su neki relevantni statistički, geografski podaci. Nas pre svega interesuju ribolovački. Stoga, usredsredimo pažnju na tok reke Nišave oko Niške Banje i Niša. Baš u tom delu toka, na njenim obalama, okuplja se i najveći broj ribolovaca!

 

Stara plaža

O zanimljivim nišavskim ribolovnim revirima između Pirota i Bele Palanke smo pisali. Tada smo istakli, a ovog puta to potvrđujemo, da je Nišava relativno čista reka. Nekadašnji privredni giganti, stalni i povremeni zagađivači - EI, Niteks, fabrika kože „Ðuka Dinić“..., gotovo da su bankrotirali, nalaze se pred stečajem. Drugim rečima, od totalnog ekonomskog kolapsa ovdašnje privrede, reka je najviše profitirala. S druge strane, reku, maltene, svakog dana čisti (!?) zavojska akumulacija. Hladna jezerska voda ispira korito Nišave, ugro- žavajući mrest riba. Interesantno, iz reke je ova struja proterala ciprinidne vrste, tako da danas, pored krkuše, dominiraju grabljivice pre svega klen i grgeč, a namnožila se i štuka, dok u tijacima obitava som.

Hladna Nišava (ko to da shvati!), postaje posebno izazovna varaličarsko-mu- šičarska destinacija na kojoj su hvatani klenovi preko jednog kilograma. Eto uslova da se razvije jedan oblik ribolovnog, tj. mu- šičarskog turizma! Jedan od najboljih urbanih ribolovnih revira na Nišavi prostire se ispod Niške Banje, odnosno nalazi se na tzv. „Ženevi“! Reč je o starom izletištu i nekadašnjoj plaži na Nišavi. Zanimljiv teren sa prirodnim zelenilom, peskovitom obalom i izvorom na desnoj strani ukupne površine 10 hektara. U geomorfološkom smislu, predstavlja aluvijalnu ravan Nišave, dok se na desnoj strani uzdiže 10-12 metara visok odsek starije diluvijalne terase. „Ženevu“, čije je staro ime Čivlik, otkrili su izletnici i kupači u prvoj polovini prošlog veka, a postala je naročito popularna posle izgradnje tramvajske pruge 1930. na relaciji Niš-Niška Banja.

 

Rekreativni centar

Kod „Ženeve”, u Nišavu se uliva topla (radioaktivna) voda, tj. Banjski potok koji teče iz poznatog banjskog lečilišta. Potok najpre formira omanju baru, a zatim se uliva u reku. Saša Branković, biolog iz Niša, istraživač Zavoda za zaštitu prirode Srbije, ovo mesto posebno preporučuje sportskim ribolovcima. Prema istraživanjima koje je nekada vršio došao je do veoma interesantnih podataka. Relativno visoka temperatura vode omogućava aktivnost ribe preko cele godine, pa i prisustvo nekih tropskih vrsta koje se gaje u akvarijumima, gde su, zahvaljujući nekom nemarnom akvaristi dospele na ušće potoka u Nišavu. Topla ni- šavska voda kod „Ženeve”, odnosno jednog njenog dela, oseća se naročito zimi, jer se na mestu gde se „sreću” potok i reka sjati sva riba, čak i ona koja se zimi krtoži po svim biološko-ihtiološkim (naučnim) pravilima. Zato je ovaj deo reke i zimi prepun promrzlih niških i banjskih ribolovaca. Na „Ženevi” pecaju se skoro sve karakteristič- ne ribe za donji tok Nišave.

 

KAKO DO TAMO? „Ženeva“ je od Niša udaljena 9,5 a od centra Banje 1,4 kilometra, odnosno 500 metara od Banjske rampe. Na izlaznom putu iz Niša prema Pirotu, tj. pri kraju Bulevara svetog Cara Konstantina silazimo sa asfaltnog na makadamski put i izlazimo na hipodrom Konjičkog kluba „Čegar“, zatim skrećemo levo i ulazimo u zabran „Ženeve“.
ŠTA I KAKO SE PECA? Hladna voda iz Zavojskog jezera koja se nekontrolisano upumpava u Nišavu proterala je iz reke ciprinidne vrste (babušku, linjaka, karaša, šarana,...), tako da danas, pored krkuše, dominiraju grabljivice - pre svega klenovi... Namnožila se i štuka, a u tijacima obitava som. Solidno radi i skobalj, šljivar, beovica i dvoprugasta uklija. Hladna Nišava postaje posebno izazovna varaličarsko-muši- čarska destinacija na kojoj su lovljeni kapitalni primerci klena, a oko „Ženeve” ovdašnji mušičari su varali i potočne i kalifornijske pastrmke.
DODATNA PONUDA? Revir je maltene uklješten između grada Niša, tj. naselja „Broj 6“ i Niške Banje, pa se u ovom delu nalaze radnje, i nekoliko mega-marketa u Duvaništu, u kojim se možete snabdeti svim potrebnim artiklima, namirnicama za jedan ribolovni dan pored Nišave.

 

U stvari tek sada vidimo odakle oni čuveni stihovi (narodne) pesme „Niška Banja topla voda za Nišlije živa zgoda”, pa shodno ovoj prirodnoj blagodeti opština Niška Banja je konačno prihvatila davnašnju ideju Udruženja sportskih ribolovaca „Nišava” iz Niša i donela okvirni plan za izgradnju Zabavnog parka, tj. sportskorekreativnog centra „Ženeva”. Projekat je podržao i Grad Niš, međutim, zbog opšte besparice još nisu počeli građevinski radovi. Po projektu, ukupna površina parka trebalo bi da iznosi tri hektara, od toga bi jedan i po bio pod vodom. Centar sa ribnjakom, u stvari, predstavljao bi prostor napuštenog rečnog meandera, odnosno bare u koju dotiče topla banjska (radioaktivna) voda. Nastao posle regulacije Nišave na delu „Prosek 2”. Ne računajući plato između ribnjaka i levoobalnog nasipa reke Nišave, po projektu arhitekte Veljka Milojevića, plato i kosina zauzimaće 6,20 ari, a tu će biti izgrađena i najsavremenija ribolovačka (takmičarska) pista u dužini od 230 metara.

 

Proleće idealno vreme

I na ovom ribolovačkom potezu dominira klen, koji se u toploj vodi najbolje lovi zimi, dubinskim sistemom. Ovde, uglavnom, „dežura“ tokom hladnih perioda godine. Zato leto baš nije povoljno za ribolov, jer se tokom sparnih, vrelih dana klen „hladi“ nešto nizvodnije u nišavskim brzacima. Takođe nije povoljno za lov pri dnu, osim sezone, kada trešnje i višnje dozrevaju. Najbolje vreme za lov klena na ovom reviru je, a i ostalim nišavskim dubljim mestima, proleće – sve do vremena mresta. Berićetna je i jesen, a naročito je zahvalna zima kada se najuspešnije vara na crve iz trulog panja.

 

Mesto treba najpre dobro nahraniti, i to kukuruznom pogačom, krompirom, rezanim glistama, goveđom krvi i iseckanim crevima - zamešanim u glinene kuglice. Kako je nišavski klen halapljiv - voli da guta veće zalogaje, preporučujemo da se na sistem vežu nešto veće udice. Predvez bi trebalo da bude dugačak 80 – 100 cm, a njegova debljina zavisi od godišnjeg doba i bistrine Nišave.

 

Grabljivice

U gradskom delu reke, ispod „Ženeve”, hvataju se krupniji primerci skobalja. Najbolje grize u proleće, pre vremena mresta (po aktuelnoj Naredbi o merama za očuvanje i zaštitu ribljeg fonda privremeno se zabranjuje i lov skobalja od 15. aprila do 31. maja), leti (ujutro i predveče) i naravno u jesen, kada se priprema za svoja zimska konačišta. Nišava je specifična BISTRA reka pa sama ta činjenica komplikuje ribolov ove ribe, koja se (po)najbolje „kači” na udice kada je voda mutnjikava. To su prolećni dani, kada najbolje grize na mesnate crviće. U leto, pak, kada Nišava opadne i kada se izbristi, skobalju se u grudvama ilovače servira kuvano žito koje svaki Niš- lija mirisno oplemenjuje raznim aditivima.

 

I zimi ulovi skobalja u urbanom delu reke nisu zanemarljivi. Tada se prave hlebne, mešovite primame s obaveznim krvnim (usirena svinjska krv) dodatkom, a mamci su univerzalni trojni - nekada dobro radi na običan, nekada na francuski hleb, nekada na crviće, a često (dubinski) i na gliste...

 

U poslednje vreme, Nišava postaje sve interesantnije stanište i za grabljivice, posebno štuku. Do pre nekoliko godina, isključivo se kotvila na ušću ispod „Ženeve”, tj. starom koritu Kutinske rečice, ali u poslednje vreme proširila je stanište i prema „Ženevi”. Danas, Nišlije, uglavnom, štuke jure varalicama. Najpopularniji su klasični Mepps - leptiri iz serije Aglia i Lusox. Po- činje se srebrnom pločicom, zasebno ako svetlost nije suviše jarka (ujutru, uveče ili, po oblačnom vremenu), ili kada je voda muljevita - u proleće. Zbog bistrine vode, štuka nabolje grize zlatne i bakarne varalice... Ženevske štuke nisu velike, okvirna težina je negde oko 2,5 kg, pa se zato koriste srednji leptiri, najčešće „jedinica” i „dvojka”!

 

Sve u svemu „Ženeva”, zbog tople vode, posve je zanimljiv i redak srpski revir, čiji je potencijal totalno ne iskorišćen!

 

Autor teksta: B. Miltojević
Objavljeno u ribolovačkom magazinu "Reviri Srbije", broj 13, april 2010.

Tagovi: reka nisava

Ostavite komentar