Šta biste dali da zabacite u ribom prebogatu pecarošku vodu, znajući da su baš na tom mestu lovili Atila - Bič božji, Franc Ferdinand, grofovi sa dvora Marije Terezije, pa i naš Petar Prvi Karađorđević? Ako posetite Ramasarskom konvencijom zaštićeni Specijalni prirodni rezervat Stari Begej – Carska Bara, to će Vam se ostvariti!
Ako putujući automobilom od Zrenjanina prema Beogradu, na sedamnaestom kilometru odlučite da skrenete udesno, vodiće vas uzani, krivudavi asfaltni put između trščane obale Traktor bare i velikog Belog jezera. Dva-tri kilometara od raskrsnice, naići ćete na veliku kapiju, koja vas deli od šuma starih vrba i ringlova, karakterističnih stepa, slanih terena i močvara. Ispred nje postavljena je velika drvena tabla na kojoj stoji natpis SPECIJALNI REZERVAT PRIRODE STARI BEGEJ – CARSKA BARA POD ZA- ŠTITOM DRŽAVE. O njemu se stara Ribarsko gazdinstvo „Ečka”. Sa čuvarskom službom i pojačanom unutrašnjom kontrolom uzelo je čitavu teritoriju pod svoju zaštitu.
Spustite se drvenim stepenicama, od- šetate pedesetak metara stazicom, ispod krošnji divljih ringlova stižete do uređenog proplanka, do Carskog sela. Ruke vrednih meštana i radnika napravile su drvene klupe, senice sa tršćanim krovom, pa čak i kante za smeće, što pokazuje tragove civilizacije, ali se to uklapa u krajolik. Da se osećate prijatno doprineće i uvek dobro raspoloženi čuvari koji vas ljubazno upućuju u tajne zaštićenog specijalnog prirodnog rezervata, i to Ramsarskom, najstarijom i najrazvijenijom globalnom konvencijom u oblasti zaštite prirode. Rezervat se inače prostire na površini od preko hiljadu ipo hektara. Njegov veći deo čine neprohodne močvare i rastinjem isprepletena divljina. Najupečatljiviji delovi rezervata su Botoški i Farkaždinski rit, Carska bara, Tiganjica, Ravenica i Perleska močvara.
Priznaćete da ste se našli na nesvakidašnjoj pecaroškoj destinaciji. Ostavljajući za sobom uređeno izletište, počinje divljina. Beskrajna listopadna šuma starih vrba i zelenih topola među čijim korenjem, od vetra čuvan, izležava se, 10km dugačak, krivudavi, Stari Begej. Ukoliko ste za šetnju u prirodi, za upoznavanje biljnog i ptičjeg sveta, imate na raspolaganju nekoliko kilometara dugač- ku uzanu stazu zdravlja, koja je posuta sitnim kamenčićima i oivičena jasenovim štapovima a vodi tik pored desne obale usnule reke.
Posetioci koji žele da upoznaju ovo mesto, a nisu raspoloženi za avanturu i probijanje kroz nedirnuto rastinje, od proleća do kraja jeseni mogu uživati u putovanju po Starom Begeju turističkim „Carskim brodom”. U vožnji, koja traje blizu dva sata, nađe se vremena i za fotografisanje pejsaža i za posmatranje vodenog bilja i priobalne vegetacije. Negde na trećem kilometru Starog Begeja brod se zaustavlja kod drvenog mola odakle se, šetajući kroz šumu i močvaru, stiže do ograđenog vidikovca u Carskoj bari. Sa te osmatračnice se, kao na dlanu, otkriva netaknuta priroda, u ptičji cvrkut uvijeno carstvo, te svet čarobnog spoja šumske vegetacije, zelenih livada, tamne močvare i odsjaja sunca u neboplavom vodenom ogledalu.
U rezervatu obitava čak 240 različitih vrsta ptica. Ovde se mogu videti neki od retkih nebeskih letača kao što su: orao belorepan, ribar, zmijar, eja močvarica, livadska eja, kobac, mišar, čaplja kašikara... Prisutne su i ugrožene vrste: riđogrli gnjurac, žuta čaplja, velika bela čaplja, mala bela čaplja, stepski soko, poljska jarebica, prepelica, vlastelica dugonoga, kukuvija, ritska sova, modrovoljka.... Od ptica plovuša posetioci najčešće prime- ćuju gnezdarice: gluvaru, plovku ciganku i riđoglavu plovku. Brojna stabla na kojima čaplje, kao ukopane, satima nepokretno vrebaju povoljnu priliku za uzletanje. Treba znati i poštovati činjenicu da se samo na ovom prostoru gnezdi svih osam vrsta evropskih čaplji.
Od vodenih biljaka tu rastu vodeni griz, vodeni paprat, beli lokvanj... U šarenilu livadske vegetacije dobro se osećaju vranjemil, hajdučka trava, slez, pelen, livadska žalfija... U močvarnoj vegetaciji buja vodoljub, barska perunika, ježenica, pačija trava, iđirot...
Bogatu floru prati i bogat životinjski svet. Na letnjem suncu, ispruženih vratova, sunčaju se barske kornjače. Belouške vuku štraftu plivajući po glatkoj površini vode, zelene žabe gatalinke uporno poku- šavaju da nadpevaju ptice. U večernjim satima mlade lisice od neopreznih posetilaca redovno „pozajmljuju” nepažnjom ostavljene, namirnice. Osim njih kroz rastinje se provlače bizamski pacovi, divlje svinje, srne, zečevi. Tu su još i šareni daždevnjak, tekunica, jež, krtica, lasica, hrčak, sivi gušter...
A ako Vam se posreći kao nama, pa sa ribočuvarem krenete u Carsku baru čamcem, ostaćete bez daha. Jer kad iz korita Starog Begeja skrenete desno ka Carskoj bari, za samo nekoliko sekundi ćete se naći u nestvarnom okruženju, tj. u Banatskoj verziji Amazona, kako nam Milivoj Putić, menadžer „Ečke” za turizam reče.
Kako saznajemo od vd generalnog direktora „Ečke” Nenada Radulovića rezervat je od ove godine ponovo otvoren za posetioce koji bi na Stari Begej rado došli sa ribolovačkim priborom, i to na levoj obali u dužini od 9 kilometara. Možda nije naodmet da se potsetimo da na području Starog Begeja i Carske bare, gde živi 24 vrste riba dugi niz godina je ribolov bio zabranjen.
Starosedeoci već se polako vraćaju na svoju omiljenu pecarošku vodu, gde bele ribe i karaša ima u izobilju, ali gde se mogu uloviti lepi bandari, krupni bucovi, štuke i šarani. Ako baš želimo da cepidla- čimo, u dozvoljenom delu za ribolov, ima nekih tridesetak pecaroških mesta za koje se može reći da su dobra, a na kojima se mogu očekivati krupne ribe. No, do tih mesta stiže se isključivo peške. Na jednom od pomenutih mesta Ugrinov Bora iz Zrenjanina ulovio je ovih dana štuku od 4,4 kilograma, a tridesetsedmogodišnji Slobodan Pavlović iz Ečke imao je šarana divljaka od 2,8kg i jednog od 5,10 kilograma.
Autor teksta: Ištvan Kazi
Objavljeno u ribolovačkom magazinu "Reviri Srbije", broj 7, oktobar 2009.